09. 12. 2007.
Održana godišnja skupština Udruge dijaliziranih na listi čekanja za transplantaciju bubrega Istarske županije

U nedjelju 9. prosinca 2007, s početkom u 10 sati u Puli je održana godišnja skupština Udruge dijaliziranih na listi čekanja za transplantaciju bubrega Istarske županije.

Osim pacijenata, skupštini su bili nazočni dr. Ranko Ladavac, voditelj pulske dijalize, i medicinske sestre iz centara za dijalizu Umag i Pula. Nakon pozdravnog govora, predložen je dnevni red koji je jednoglasno prihvaćen. Izabrana su radna tijela, nakon čega se krenulo s radom po točkama dnevnog reda. Najzanimljivije je bilo na posljednjoj točci, pod razno, gdje se čulo dosta pohvala, ali i sugestija za daljnji rad Udruge. Dosta noviteta se čulo od dr. Ladavca, a jedan dugo očekivan jest da napokon kreće javni natječaj za šminkanje Pulske dijalize. U sklopu toga, na zahtjev Udruge dijaliziranih na listi čekanja za transplantaciju bubrega Istarske županije pacijenti će dobiti i svoj dnevni boravak, u kojem će lakše moći dočekati svoj prijevoz do kuće. Konačan zaključak svega je da Udruga mora više poraditi na informiranosti članova, imati više kontakata sa drugim srodnim Udrugama i, najvažnije od svega, imati korektne odnose s liječnicima, sestrama te sa ravnateljem pulske bolnice.

02. 11. 2007.
U Županji otvoren Centar za dijalizu

U nazočnosti gradonačelnika Županje Davora Miličevića, župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića, pomoćnik ministra zdravstva i socijalne skrbi dr. Renato Mittermayer je otvorio centar za dijalizu pri županjskom Domu zdravlja. Na svečanosti otvorenja Centra za dijalizu njegova ravnateljica, dr. Ruža Lelić, izjavila je da je ovo je poseban dan za Dom zdravlja, za Županju i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju, jer je to jedan je novi i veliki iskorak za nas. Otvaranjem centra olakšali smo život dijaliziranim bolesnicima koji će, umjesto putovanja u druge medicinske centre, dijalizu sada moći obaviti u Županji. U gradnju i opremanje Centra za dijalizu uloženo je 6,5 milijuna kuna.

Predsjednik Zajednice dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske Stjepan Mihalić izjavio je kako mu je drago što se otvara ovaj objekt, jer će se time smanjiti patnje bolesnika zbog dugotrajnog putovanja na dijalizu, te izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi imalo sluha i odlučilo ove godine otvoriti četiri takva objekta u Hrvatskoj. Svečano otvorivši Centar, dr. Mittermayer je kazao: Jako sam zadovoljan izgledom objekta i nadam se da će zaposlenici uložiti maksimalno napor kako bi se pacijenti ovdje što bolje osjećali.

28.10.2007.
Svjetski dan darivanja i presađivanja organa

Prvi puta je Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske sa svojim članicama, udrugama dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Osijeka, Dubrovnika, Splita, Virovitice, Rijeke i Novog Marofa, organizirala zajedničko obilježavanje Svjetskog dana darivanja i presađivanja organa, 28. listopada 2007., diljem Hrvatske. Time se željelo upozoriti javnost o važnosti darivanja organa nakon smrti jer, iako se u posljednje vrijeme o tome sve više govori, još uvijek je mali broj onih koji o tome ozbiljno razmišljaju.

VIŠE:

01. 09. 2007.
Varaždin: Sjednica Izvršnog odbora Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske

U subotu 1. rujna je u knjižnici OB Varaždin održan sastanak Izvršnog odbora Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske. Sastanku se odazvalo šest članova Izvršnog odbora i jedanaest predstavnika udruga.

U pozdravnom govoru predsjednik Zajednice Stjepan Mihalić je rekao da je ovaj sastanak u Varaždinu nastavak prijašnjeg dogovora o upoznavanju drugih dijalitičkih centara i drugih sredina. Predsjednik varaždinske udruge Josip Sokol je kao domaćin naglasio da će pri kraju sastanka kao poseban gost doći i dr. Ivan Bogadi, nefrolog s odjela za dijalizu varaždinske bolnice, i pozvao je sve prisutne na posjet Špancir festu, koji se tih dana održavao u Varaždinu.

Izvještaj o radu Zajednice između dvije sjednice Izvršnog odbora dala je tajnica Zrinka Mach-Medved. Predsjednik Mihalić je izvijestio da je bio pozvan na otvaranje tri nova centra za dijalizu, kojom prigodom je govorio o problemima sanitetskog prijevoza bolesnika na dijalizu, ali i pohvalio mogućnost razvoja zdravstvenog turizma na tom području. U Kamanju je obilježen Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa. Nosilac tog projekta je najvećim djelom bila karlovačka udruga. Gosti su bili dr. Žarko Belavić i dr. Borivoje Vitas. Tom prigodom dijelili su se promotivni materijali, brošure, majice i donorske kartice, a odigrana je i humanitarna utakmica.
Ured Zajednice je preseljen i sada se nalazi na adresi Kruge 48, u Zagrebu.

Na sastanku se govorilo o problemu redovitog servisiranja aparata za dijalizu i čini li se to u svim centrima za dijalizu.
Postavilo se i pitanje održavanja hladnog pogona u udrugama. Neke općine i gradovi, poput Osijeka, daju udrugama određeni dio financijskih sredstava za održavanje hladnog pogona, a većina to ne odobrava. Zbog toga su uz projekte i programe jedini način održavanja rada udruga donacije, do kojih udruge dolaze snalazeći se na različite načine. Dr. Ivan Bogadi je upoznao prisutne s radom varaždinske dijalize. Odjel dijalize postoji od 1980. godine. Na hemodijalizi se nalazi 80 pacijenata, a na području varaždinske županije ima 33 pacijenta s transplantiranim bubregom. Od ukupnog broja bolesnika na hemodijalizi njih 50% je na eritropoetinu. I u Varaždinu je primjetan problem nedostatka liječnika na dijalizi, starih aparata za dijalizu i nedostatka eritopoetina.

Da ne bi sve bilo crno, dr. Bogadi je naglasio da je varaždinska bolnica u samom vrhu po broju učinjenih eksplantacija.
Tu se otvorilo novo pitanje: zašto neke bolnice, unatoč transplantacijskim koordinatorima, ne dojavljuju o organima za presađivanje, a neke to dobro čine. Nije, dakle, u pitanju samo svijest ljudi o doniranju organa poslije smrti, već i nedovoljna educiranost zdravstvenih radnika pojedinih bolnica po pitanju eksplantacije. Prisutni su govorili o dugom čekanju na pretrage potrebne za Listu za transplantaciju, o neznanju bolesnika nalaze li se uopće na listi, te o potrebnim posebnim uputnicama za redovito vađenje krvi u domovima zdravlja, a ne u bolnici. Dakle, u svakoj bolnici radi se na drugačiji način, a Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju je još prije nekoliko godina donijelo smjernice i pravilnik o hemodijalizi, kojih se očito svi ne pridržavaju.

Problem različitosti vidljiv je i kad su u pitanju ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i prava na doplatak za pomoć i njegu. I tu se razlikujemo po regijama i po godinama kada je nastupilo tjelesno oštećenje. Negdje se to može ostvariti, a negdje ne. Dakle, jedan postojeći zakon se tumači različito od socijalnog radnika, komisije i općine ili grada. Svi prisutni predstavnici udruga dogovorili su se da će zajedničkim projektom obilježiti Svjetski dana darivanja i presađivanja organa, 26. listopada, za što pripreme treba započeti već sada. Dogovoreno je da će se početkom studenoga održati redovna skupština Zajednice, a kao domaćin se ponudila osječka udruga. Nakon sastanka uslijedilo je neformalno druženje uz ručak, a zatim i šetnja Varaždinom i po Špancir festu.

24. 05. 2007.
Okrugli stol "Hrvatska postaje punopravni član EUROTRANSPLANTA" povodom nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva

Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske je povodom obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva 24. svibnja u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu organizirala okrugli stol pod nazivom Hrvatska postaje punopravna članica Eurotransplanta. Cilj okruglog stola je bio upoznati javnost s novostima oko ulaska u Eurotransplant, ali i upozoriti na nedostatak organa za presađivanje i pridonijeti podizanju svijesti ljudi o važnosti darivanja organa nakon smrti.

Na okruglom stolu su raspravljali dr. Mirela Bušić, glavna koordinatorica transplantacijskog programa Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, prof. dr. sci. Vesna Brkljačić-Kerhin, pročelnica Zavoda za tipizaciju tkiva KBC Zagreb, doc. dr. sci. Željko Kaštelan, urolog na Klinici za urologiju KBC Zagreb, msgr. Miljenko Aničić, ravnatelj Caritasa Banjalučke biskupije, predstavnice Poglavarstva grada Zagreba dr. Mirela Kontrec i Mirela Šentija- Knežević, predsjednik Zajednice udruga Stjepan Mihalić i tajnica Zajednice udruga Zrinka Mach-Medved.

Ulaskom Hrvatske u Eurotransplant, liste naših bolesnika postaju dijelom međunarodne liste, na kojoj je duljina čekanja vrlo bitan kriterij, tako da će šanse onih koji su godinama na dijalizi povećati, kazala je dr. Bušić. Države članice Eurotransplanta su još: Austrija, Belgija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Slovenija, s ukupno oko 120 milijuna stanovnika. Zavod za tipizaciju tkiva KBC Zagreb dobio je službenu međunarodnu akreditaciju, što je jamstvo postupanja po svjetskim standardima, naglasila je prof. Brkljačić-Kerhin. Kako bi se počele smanjivati duge liste čekanja za transplantaciju bubrega i drugih organa, bilo bi potrebno godišnje osigurati organe oko stotinu umrlih davatelja i transplantirati oko 200 bubrega. Ispod te razine, liste čekanja bolesnika za presađivanje neprestano će rasti. Računa se da će ovim tempom broj bolesnika na listama čekanja u sljedećih desetak godina biti najmanje utrostručen.

Nerazmjer broja donora i osoba kojima treba presađivanje organa raste i u svijetu - dok broj donora raste tek jedan do dva posto, broj bolesnika svake godine raste za 15 do 20 posto, kazao je dr. Kaštelan. Problem je u nepridržavanju Zakona o presađivanju od strane zdravstvenih ustanova. U važećem zakonu o transplantaciji se kaže: dijelovi tijela s umrle osobe smiju se uzeti radi presađivanja samo ako se darivatelj za života nije tome u pisanom obliku protivio. Međutim, u praksi nije tako, jer liječnici traže odobrenje za doniranje od obitelji, a one u 18 posto slučajeva ne daju pristanak.

Unatoč tome što je povećan broj eksplantacijskih centara, odnosno zdravstvenih ustanova u kojima je moguće provesti kompletnu dijagnostiku smrti mozga, a u svakoj bolnici imenovan transplantacijski koordinator, još uvijek je premalo organa na raspolaganju za transplantaciju. Nije problem samo u darivateljima već i u bolnicama, koje unatoč postojanju transplantacijskih koordinatora ne dojavljuju o organima za presađivanje, upozorio je predsjednik Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske Stjepan Mihalić. Tako prošle godine nije bilo niti jedne dojave iz karlovačke, vinkovačke i nekih zagrebačkih bolnica. I u velikim bolnicama, poput KBC Zagreb, nedostaje primjerena potpora donorskom programu i potrebna je puno veća educiranost zdravstvenih radnika, a posebno razvijanje neuroloških odjela, napomenula je dr. Bušić. Najbolji rezultat od više od 13 darivatelja organa na milijun stanovnika postignut je u 2004. i 2006. godini, i time se Hrvatska približila europskom prosjeku od 16,5 donora na milijun stanovnika.

Zrinka Mach-Medved je napomenula da još uvijek puno obitelji, lani njih 18%, odbija darivati organe svojih umrlih, najviše iz neznanja i straha. Stoga je najavila pripremu projekta edukacije mladih o doniranju organa. Na skupu je istaknuta velika uloga Crkve u podizanju svijesti građana za potrebom darivanja organa nakon smrti. Vjernici bi trebali prednjačiti u doniranju organa, jer crkveni nauk podupire to područje medicine - poručio je msgr. Miljenko Aničić. Ustvrdio je kako se u pastoralnom radu tome ne posvećuje dovoljno pažnje, te da se aktualna pitanja u medicini uopće ne tematiziraju pred vjernicima. Gotovo sve religije svijeta podupru darivanje organa, a papa Ivan Pavao II. o tome je kazao: Sve što može poslužiti živomu, grijeh je pokopati.

Prema podacima Referentnog centra za tipizaciju tkiva MZSS KBC Zagreb, na listi čekanja za presađivanje organa na dan 21. svibnja 2007. nalazio se 651 bolesnik koji čeka bubreg, 27 onih koji čekaju srce, te 54 koji čekaju jetra. Ove godine presađeno je 56 bubrega, 5 srca, 25 jetara i 7 gušterača. Prema MZSS-u, broj upisanih u registar nedarivatelja na dan 31. prosinca 2006. bio je 2217 osoba.

11. 05. 2007.
U Varaždinu održan 6. Sajam zdravlja

U Varaždinu je u organizaciji Društva za dijabetes 11. i 12. svibnja održan 6. sajam zdravlja. Na sajmu su sudjelovale sve udruge s područja zdravstva Varaždinske županije, a ciljevi sajma koji se održava već šestu godinu zaredom su smanjenje učestalosti bolesti i očuvanje zdravlja tijekom cjelokupnog ljudskog života. Na sajmu je sudjelovala i Udruga bubrežnih bolesnika Varaždinske županije. Sajam je otvorio Varaždinski župan Radimir Čačić, a među ostalim uzvanicima na sajmu je bio i Varaždinski gradonačelnik dr. sc. Ivan Čehok, koji je obišao štandove i razgovarao o problemima s kojima se susreću udruge s područja zdravstva. U ta dva dana sajam je obišao veliki broj posjetitelja, što dokazuje da je interes građana za zdravlje izuzetno velik.

Varaždinska Udruga prezentirala je i dijelila donorske kartice Hrvatske donorske mreže, s popratnim promidžbenim materijalima. Tom se prilikom razgovaralo s posjetiteljima sajma i naglašavalo da je darivanje organa human i plemenit čin kojim se spašavaju ljudski životi. Kod promicanja i poticanja darivanja organa treba imati na umu da u Hrvatskoj na presađivanje organa čeka oko 1500 ljudi, od čega 650 čeka na bubreg. Isto tako, važno je znati da, pored katoličke crkve, i sve ostale vjerske zajednice u svijetu podržavaju presađivanje organa, da se presađivanjem organa kvaliteta života takvih bolesnika znatno poboljšava i da se presađivanjem organa, naročito bubrega, ostvaruju znatne uštede, jer je presađivanje bubrega mnogo jeftinije od dijalize.

Inače, u Varaždinskoj je županiji darivanje organa veoma razvijeno i po broju eksplantiranih organa ova županija spada među najbolje u Hrvatskoj. Na prijedlog Udruge bubrežnih bolesnika Varaždinske županije, nagradu grada Varaždina za 2006. godinu za izuzetne rezultate na području eksplantacije dobila je koordinatorica za eksplantaciju organa dr. Zvjezdana Kotorac-Kreček.

18. 03. 2007
Humanitarni koncert DAR ŽIVOTU

Vrijednom humanitarnom akcijom pribavljena nova oprema za riječku Dijalizu.

Osnovni ciljevi humanitarne akcije Dar životu su prikupljanje financijskih sredstava za poboljšanje uvjeta liječenja bolesnika na Zavodu za nefrologiju i dijalizu Kliničkog bolničkog centra Rijeka i promidžba presađivanja bubrega u svrhu liječenja i podizanje zdravstvene svijesti građanstva o potrebi darivanja organa u svrhu presađivanja onima kojima su najpotrebniji.

Na prijedlog pacijenta i vrsnog glazbenika Gorana Mikuličića, koji je i sam višegodišnji korisnik riječke Dijalize, Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Primorsko-goranske županije se prihvatila pokroviteljstva humanitarnog koncerta simboličkog naziva Dar životu. Koncert je održan 18. ožujka 2007. godine, u punoj dvorani Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku i uz učešće poznatih estradnih umjetnika, koji su se svi redom odrekli honorara u cilju prikupljanja sredstava za opremanje riječke dijalize. Velikim trudom Udruge, sponzora i donatora, te sredstvima prikupljenim prodajom karata za koncert, namaknuta su sredstva za nabavu specifičnih bolesničkih kreveta koji sadrže vagu za mjerenje tjelesne težine tijekom postupka dijalize. Takvi su kreveti neophodni za precizno praćenje tijeka takvog liječenja.
Kupovinom prigodnih majica ulaznica za humanitarni koncert u organizaciji Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Primorsko-goranske županije, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te zamjenica gradonačelnika Romana Jerković, kao članovi Počasnog odbora pridružili su se humanitarnoj akciji Dar životu.

10. 02. 2007.
VIROVITICA: Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Virovitičko-podravske županije organizirala akciju Darivajmo sebe - spašavajmo druge

U Virovitici je u subotu 10. veljače Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Virovitičko-podravske županije na Trgu kralja Tomislava održala promotivnu akciju o važnosti doniranja organa pod motom: Darivajmo sebe - spašavajmo druge. Iako je ovo prva takva akcija virovitičke udruge, na nju se odazvao veliki broj građana. Svim građanima su pružene informacije o doniranju organa, dijeljeni su promotivni materijali udruge i donorske kartice. Akciju su podržali liječnici, voditeljica odjela dijalize dr. Bosiljka Iskra, ravnateljica OB Virovitica dr. Ana Bajer Feketić i gradonačelnik Zvonko Kožnjak.

Akcijom se željelo potaknuti svijest građana o važnosti doniranja organa nakon smrti, jer darivanjem sebe možemo spasiti druge.
Pokrovitelji akcije su bili Opća bolnica Virovitica, Grad Virovitica i Virovitičko podravska županija. Neka donorska kartica postane naša druga osobna iskaznica!