---------------------------------
11. 03. 2009.
Tiskovna konferencija "Održite svoj tlak
normalnim"
Ovogodišnji Svjetski dan bubrega obilježen je
pod motom Održite svoj krvni tlak normalnim. Dio
je to globalne javnozdravstvene akcije kojom se
želi javnost upozoriti na nagli porast broja bubrežnih
bolesnika u svijetu. Tim povodom je 11. ožujka
u Hrvatskom novinarskom domu održana tiskovna
konferencija koju su organizirali Hrvatsko društvo
za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT)
i Hrvatsko društvo za hipertenziju (HDH) Hrvatskog
liječničkog zbora.
Na konferenciji za novinare su sudjelovali: predsjednik
Hrvatskog društva za aterosklerozu, akademik Željko
Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju,
dijalizu i transplantaciju, prof. dr. sc. Dragan
Ljutić, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju,
doc. dr. sc. Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda
za dijalizu KBC Zagreb, prof. dr. sc. Petar Kes,
pročelnik Zavoda za nefrologiju i dijalizu KBC
Rijeka, doc. dr. sc. Sanjin Rački, te predstavnici
hrvatskih udruga bubrežnih bolesnika.
Svjetski dan bubrega obilježen je istovremeno
u više od 60 zemalja diljem svijeta.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega je
bilo podizanje svijesti o važnosti dobre regulacije
krvnog tlaka i šećerne bolesti, najvećih čimbenika
rizika u razvoju bubrežnih bolesti. Naime, povišen
krvni tlak može dovesti do teških oštećenja bubrega
i smatra se vodećim uzročnikom nastanka kronične
bolesti bubrega.
Od bolesti bubrega u svijetu boluje više od 500
milijuna ljudi, što znači da svaka deseta odrasla
osoba ima neku od bolesti bubrega. Oko 1,5 milijun
ljudi u svijetu živi zahvaljujući umjetnom nadomještanju
bubrežne funkcije, dok se na presađivanje bubrega
prosječno čeka oko sedam godina.
Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja
bubrežne funkcije, u nas godišnje oko 500 novih
bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju.
Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi
se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 150 000 osoba
ima kroničnu bubrežnu bolest, s time da su vodeći
uzročnici šećer i povišen arterijski tlak.
Kronične bubrežne bolesti se mogu otkriti
na dva jednostavna i jeftina načina: mjerenjem
bjelančevina u mokraći i određivanjem serumskog
kreatinina.
Jedan od glavnih znakova kronične bubrežne bolesti,
osim povišenog krvnog tlaka, je i bubrežna anemija
koja nastaje zbog manjka eritropoetina, hormona
koji se luči u bubrezima i jetrima. Ovaj hormon
regulira proizvodnju eritrocita, crvenih krvnih
zrnaca. Prema riječima prof. dr. sc. Petra Kesa,
pročelnika Zavoda za dijalizu KBC Zagreb, ostali
simptomi kronične bubrežne bolesti su brzo umaranje,
bljedilo, žućkasta boja kože, zatim gubitak apetita,
mučnina, oticanje lica i drugi. Na žalost, eritropoetin
nije na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje za bolesnike na predijalizi, kao i
za transplantirane, a koji imaju anemiju.
Oštećenje bubrega se od početka bolesti do dijalize
razvija kroz pet stadija, ali često od prvog do
četvrtog stadija bolesnik nema vidljive simptome
bolesti, pa se zato i kasno javlja liječniku,
upozorio je predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju,
dijalizu i transplantaciju prof. Dragan Ljutić.
Istaknuo je, međutim, kako krajnji cilj nije liječenje,
nego sprječavanje nastanka bubrežnih bolesti.
Akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog
društva za aterosklerozu, smatra da se u Hrvatskoj
općenito konzumiraju prevelike količine soli u
hrani. Prema jednom istraživanju, dnevno unosimo
od 12 do čak 16 grama soli, iako je dnevna doza
koju preporuča Svjetska zdravstvena organizacija
svega pet do šest grama po osobi. Kako 10 dag
kruha sadrži otprilike 1 gram soli, to znači da
s pola kilograma kruha kojega pojedemo unosimo
maksimalno dopuštenu dnevnu količinu soli. Stručnjaci
upozoravaju da osobe s visokim tlakom moraju znati
da će kroz određeno vrijeme imati oštećene bubrege.
Doc. dr. sc. Bojan Jelaković je pojasnio da je
prevencija kod kroničnih bubrežnih bolesnika vrlo
važna, pa bi stoga trebali povećanim kretanjem
smanjiti prekomjernu tjelesnu masu, ali i smanjiti
unos kuhinjske soli. Važno je redovito uzimati
lijekove za snižavanje krvnog tlaka i izbjeći
stres koliko je to moguće.
Sa solju treba biti oprezan, jer prevelike količine
natrija iz soli utječu na povećanje krvnog tlaka
i na razvoj krvožilnih bolesti.
/Zrinka Mach-Medved, ing
Simpozij "Bubreg i hipertenzija"
U zagrebačkom hotelu Dubrovnik održan je stručni
skup na temu Bubreg i hipertenzija. Budući je
simpozij organiziran u sklopu obilježavanja Svjetskog
dana bubrega bio je otvoren za javnost, a susdjelovali
su neki od naših najeminentnijih stručnjaka sa
toga područja i istaknuti medicinski radnici.
Doc. dr. Bojan Jelaković i prof.
dr. Petar Kes iz KBC Zagreb sa temama
"Sol i arterijska hipertenzija" i "Arterijska
hipertenzija i šečerna bolest", doc.
dr. Sanjin Rački iz KBC Rijeka sa temom
"Novosti u liječenju arterijske hipertenzije",
te prof. dr. Dragan Ljutić iz
KBC Split sa temom "Arterijska hipertenzija
i bubrežna bolest".
Cilj ovog simpozija bio je skrenuti pažnju liječnika
i javnosti na problem povišenog krvnog tlaka,
njegovog ranog otkrivanja, te nužnost pravodobnog
i sukladnog liječenja u cilju sprečavanja bubrežnih
bolesti. Također, izrečeno je i mnogo korisnih
savjeta o prevenciji, a prisutni su upoznati sa
statistikama, brojkama i činjenicama o liječenju
ovih bolesti u republici Hrvatskoj i u svijetu.
Crna svjetska statistika govori nam da je nekim
oblikom ovih bolesti zahvaćeno gotovo 10 posto
odrasle svjetske populacije a u 90 posto bolesnika
bolest je ostala neotkrivena i dovela do otkazivanja
bubrega. Problem prevencije kod ljudi sa visokim
tlakom je da 12 posto bolesnika nije bilo primjereno
liječeno i 25 posto njih oboljelo je od bubrežnih
bolesti.
Simpozij su organizirali Hrvatsko društvo za
nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i Hrvatsko
društvo za hipertenziju.
/Dražen Domitrović
Fotografije sa tiskovne konferencije
ustupio Medix, zahvaljujemo! |