---------------------------------

11. 03. 2010.
Obilježavanje Svjetskog dana bubrega
u hrvatskim gradovima:

Aktivnosti obilježavanja Svjetskog dana bubrega obilježene su više hrvatskih gradova u razdoblju od 10. d0 12. ožujka. U Čakovcu, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Virovitici i Zagrebu. Građanima je prezentirana prevencija protiv bubrežnih bolesti s naglaskom na opasnosti šećerne bolesti, što je bila i ovogodišnja tema obilježavanja Dana bubrega u svijetu. Zainteresirani građani su ovom prigodom dobili mogućnost mjerenja šećera i krvnog tlaka.

Dubrovnik - Župa Dubrovačka

Ovogodišnji Svjetski dan bubrega dubrovačka udruga obilježila je u nekoliko dana i to najavila 10. ožujka, prigodnom emisijom na lokalnoj radio postaji Ragusa. Na sam Svjetski dan bubrega, 11. ožujka, slična emisija emitirana je na drugoj lokalnoj postaji, Radio Lausu. Na tim je postajama kroz cijeli tjedan išla i najava akcije koja je 13. ožujka održana u Župi dubrovačkoj, u prodajnom centru Spiona land.

Akcija je u centru trajala od 11 do 15 sati. Odaziv građana bio je prema očekivanjima, a ovaj put su i cijele obitelji došle provjeriti svoje zdravstveno stanje. Najmlađa sudionica mjerenja nije imala ni devet godina, a osim nje bilo je još nekoliko izrazito mladih sudionika, što inače kod nas u Dubrovniku baš i nije čest slučaj. Oko 200 građana bilo je izrazito zadovoljno akcijom.

Karlovac

Karlovačka udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika u suradnji sa Odjelom za dijalizu Opće bolnice Karlovac i učenicima Medicinske škole Karlovac obilježila je Svjetski dan bubrega javnozdravstvenom akcijom u predvorju Opće bolnice Karlovac u vremenu od 09-13 sati mjerenjem krvnog tlaka i šećera u krvi.

Odaziv građana je bio velik tako da je izvršeno oko 200 mjerenja. U akciji su sudjelovali dr Žarko Belavić, voditelj odjle dijalize, ravnatelj karlovačke bolnice dr Nedjeljko Strikić, VMS Mlica Šarac i VMS Nedeljka Mužak.

Osijek

U organizaciji Udruge dijaliziranih, transplantiranih i kroničnih bubrežnih bolesnika Osijek, Odjela za hemodijalizu KBC Osijek, studenata Medicinskog fakulteta Osijek i učenika Medicinske škole Osijek obilježen je Svjetski dan bubrega. Obilježavanje je održano u četvrtak, 11. ožujka 2010. u prostorijama Esseker centra od 11.00 do 13.00 sati prilikom kojeg su se dijelili informativni materijali o značaju bubrežnih bolesti, eksplantacijskom programu i dobrobiti transplantacijske medicine.

Nazočnim građanima grada Osijeka učenici i studenti su u sklopu akcije mjerili krvni tlak i određivali razinu glukoze u krvi. Ovu manifestaciju su medijski popratili lokalni mediji.

Rijeka

Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Primorsko-goranske županije i ove je godine, 12. ožujka, obilježila Svjetski dan bubrega.

Na Korzu, ispred Radio Rijeke, postavljen je štand s edukativnim materijalima te se besplatno mjerio krvni tlak i šećer u krvi. Mjerenje tlaka i šećera u krvi obavili su djelatnici riječke dijalize Nataša Kunić i Berislav Poje. Akciji su prisustvovali i ostali članovi udruge.

Split

I ove je godine u Splitu obilježen Svjetski dan bubrega. Bila je to ujedno prigoda za pokretanje vrijednih inicijativa i traženje potpore od društvenih čimbenika koji mogu osigurati ostvarenje našeg najvažnijeg cilja, stavljanja u središte pozornosti ranog otkrivanja i primjerenog zbrinjavanja kroničnih bubrežnih bolesti.

Na sam Svjetski dan bubrega, 11. ožujka, Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije, u suradnji s medicinskim osobljem KBC Split, organizirala je od 11 do 14 sati u prizemlju Trgovačkog centra Joker prigodnu akciju na kojoj su se mjerili šećer u krvi i krvni tlak, danas najveći čimbenici rizika za razvoj bubrežne bolesti. Na akciji su se dijelili i edukativni materijali - brošure i letci.

Akciji se odazvao veliki broj naših sugrađana i obavljeno je preko 150 izmjera šećera i tlaka. Svi su građani o svojim nalazima mogli odmah i porazgovarati s prisutnim liječnicima.

Virovitica

Povodom Svjetskog dana bubrega u Virovitici je Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika 11. ožujka organizirala prigodnu akciju za građanstvo. Akcija se održavala od 9 do 12 sati, u prostorijama trgovačkog centra Kaufland, i tijekom nje su građanima mjereni krvni tlak i šećer u krvi, koji danas predstavljaju najveći rizik za razvoj bubrežne bolesti.

Uz članove udruge, u akciji su nam se pridružile i medicinske sestre Odjela dijalize virovitičke bolnice. Građanima su dijeljeni edukativni materijali o rizicima koje sobom nosi povišeni šećer u krvi. Obzirom na odaziv građana, možemo reći da je akcija u potpunosti uspjela, a pogotovo stoga jer je izazvala pažnju medija, koji su tih dana u najavi akcije govorili o bubrežnim bolestima i problemima bubrežnih bolesnika.

Zagreb

Trg Bana Josipa Jelačića

Zajednica udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske u suradnji sa Hrvatskim društvom za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i Hrvatskom udrugom medicinskih sestara obilježila je Svjetski dan bubrega javnozdravstvenom akcijom 11. 03. 2010. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu od 12-16 sati. Tom prigodom podijeljeni su prigodni letci i brošure sa uputama u vidu sprječavanja nastanka kronične bubrežne bolesti, te proveli akciju mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi. Na informativnom pultu liječnici su svim zainteresiranima dijelili savjete vezane uz krvni tlak i šećernu bolest kao vodećim uzročnicima bubrežnog zatajenja.

Unatoč lošim vremenskim uvjetima odaziv Zagrepčana je bio prilično velik pa je izvršeno preko 400 mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi.

/ Zrinka Mach-Medved, ing

Press konferencija povodom 5. Svjetskog dana bubrega

U Hrvatskoj više od 170 000 osoba ima šećernu bolest, a kod 45% bolesnika s dijabetesom dolazi do oštećenja i zatajenja bubrežne funkcije, upozoreno je 10. ožujka na konferenciji za novinare Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) Hrvatskog liječničkog zbora, povodom 5. svjetskog dana bubrega.

Cilj ovogodišnje akcije je podići svijest o važnosti dobre regulacije šećerne bolesti, koja je vodeći uzrok bubrežnog zatajenja.

Na konferenciji za novinare sudjelovali su: prof. dr. sc. Petar Kes iz Zavoda za dijalizu KBC Zagreb, predsjednik HDNDT u prošlom mandatu, glavni tajnik HDNDT-a i pročelnik Odjela za nefrologiju i dijalizu prim. dr. sc. Nikola Janković te predstavnici Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske, predsjednik Stjepan Mihalić i Zrinka Mach-Medved, tajnica udruge.

Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest (oko 40% novodijagnosticiranih terminalnih bubrežnih bolesnika u podlozi ima šećernu bolest) i povišen arterijski tlak (oko 20%). Osim povišenog krvnog tlaka, jedan od glavnih znakova za nastanak kronične bolesti bubrega je i bubrežna anemija, koja nastaje zbog manjka eritropoetina. Ostali simptomi KBB su: često mokrenje - posebice noću, urin smeđe boje ili s primjesama krvi, nenormalno pražnjenje mokraćnog mjehura ili peckanje pri mokrenju, nenormalno znojenje dijelova tijela, posebice zglobova nogu, tabana, ruku i ručnih zglobova te očiju, bol u donjem dijelu leđa, itd.

Ako se ne otkriju, rizici za razvoj KBB uzrokuju progresivan gubitak bubrežne funkcije i u konačnoj fazi dovode do liječenja dijalizom ili transplantacije bubrega. Pojavnost KBB je u porastu i iznosi 10-13% u sveukupnoj populaciji većine zemalja. Svjetski dan bubrega želi potaknuti liječnike na agresivnije i pravovremeno otkrivanje i liječenje povišenog krvnog tlaka i KBB, kao i potaknuti ministre zdravstva diljem svijeta da ulože više napora u mjere prevencije. Otkrivanjem bolesti u ranoj fazi, pravovremenim odgovarajućim liječenjem kao što je, među ostalim, sniženje krvnog tlaka, regulacija šećera u krvi, liječenje anemije i koštane bolesti, rezultira povećanjem kvalitete života bolesnika i uštedom za sustav.

Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, godišnje oko 150 novih bolesnika treba postupke nadomještanja bubrežne funkcije, a ukupno se dijalizom i transplantacijom liječi oko 4000 bolesnika. Procjenjuje se da oko 150 000 bolesnika u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest i nalaze se u riziku pogoršanja bolesti, do faze kada će trebati dijalizu ili transplantaciju bubrega. Nažalost, veliki broj bolesnika tu fazu ne doživi, najčešće zbog brojnih komplikacija koje prate bubrežnu bolest, a najčešće su to pridružene bolesti srca i krvnih žila.

Govoreći o važnosti rane prevencije i utjecaju šećerne bolesti na zatajenje bubrega, prof. dr. sc. Petar Kes iz Zavoda za dijalizu KBC Zagreb rekao je da obično prođe do 10 godina od pojave šećerne bolesti do oštećenja bubrežne funkcije.

To vrijeme treba iskoristiti za otkrivanje tih bolesnika i njihovo aktivno liječenje, istaknuo je, dodavši da šećerna bolest oštećuje krvne žile svih organa, a posebice srčano-žilnog sustava.

Glavni tajnik HDNDT-a i pročelnik Odjela za nefrologiju i dijalizu KB Sveti Duh, dr. Nikola Janković, kazao je da se popuštanjem bubrežne funkcije javlja anemija koja dovodi do pada kvalitete života bolesnika i ubrzavanja razvoja bolesti. Prevencijom anemije u predijaliznoj fazi odgodio bi se početak liječenja dijalizom, što bi donijelo značajnu financijsku uštedu HZZO-u. Naglasio je da godišnje liječenje dijalizom košta najmanje oko 150 000 kuna po bolesniku, a 2009. godine je bilo 600 novih pacijenata na dijalizi. Liječenje eritropoetinom u predijalizi godišnje košta oko 11 000 kuna.

Tajnica Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske Zrinka Mach-Medved upozorila je da Hrvatska, uz Srbiju jedina u Europi, na listi HZZO-a nema lijek eritropoetin za bolesnike na predijalizi i za one koji imaju presađeni bubreg, a nalaze se u anemiji.

Jedan od njih je i Stjepan Mihalić, predsjednik Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske. Ovi bolesnici moraju svakog tjedna dobivati eritropoetin (koji mjesečno košta tisuću kuna), a bolnička komisija u većini slučajeva liječenje ne odobri. Time su bolesnici prinuđeni taj lijek sami kupovati.

Prosječan profil osobe na dijalizi ili one transplantirane uključuje osobu starije životne dobi, lošijeg socijalnog statusa, što znači da je ili u mirovini (koja je niska) ili nezaposlena. Njima je eritropoetin zaista nedostupan, a vrlo je mali broj pacijenata koji ga sebi mogu priuštiti, izjavila je tajnica Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske Zrinka Mach-Medved.

Unatoč problemima s kojima se svakodnevno susreću, stručnjaci su zadovoljni razinom transplantacijskog programa u Hrvatskoj: U Hrvatskoj smo bitno unaprijedili transplantacijski program. Samo u KBC Zagreb prošle smo godine imali 106 transplantacija. U cijeloj Hrvatskoj obavljeno ih je još toliko. To je razlog za naše veliko zadovoljstvo, ali je i ujedno jedno veliko opterećenje, jer na račun toga nismo dobili i više djelatnika, smatra prof. dr. sc. Petar Kes iz KBC-a Zagreb.

Na konferenciji za novinare rečeno je da po podacima sa zaključno 31. prosinca 2009. godine na bubreg u Hrvatskoj čeka 321 osoba, na srce 14, jetra 54, te dvije osobe na multiorgansku transplantaciju bubrega i gušterače.

/ Zrinka Mach-Medved, ing