----------------------
﹖o je dijaliza?

Bubrezi u na筫m tijelu imaju ulogu tzv. "鑙sta鑑 krvi" odstranjuju鎖 箃etne tvari koje nastaju razgradnim procesima u tijelu, a imaju funkciju i u regulaciji tjelesne teku鎖ne, ravnote緄 elektrolita i odr綼vanju pH krvi. Kad bubrezi ne rade ispravno otpadne tvari i teku鎖na zadr綼vaju se u organizmu i mogu prouzro鑙ti mu鑞inu, povra鎍nje, anemiju, pospanost, uznemirenost, drhtanje, a zatim, komu i kona鑞o ako ne do餰 do pravodobnog lije鑕nja smrt. Dijaliza u pravom smislu te rije鑙 zamjenjuje funkciju bubrega.
Osnovni princip dijalize u 筰rem smislu je prolaz molekula iz krvi kroz polupropusnu membranu. Ako krv prolazi kroz polupropusnu membranu izvan tijela proces se zove hemodijaliza, a ako se izmjena molekula odvija u tijelu preko peritonejske membrane proces se naziva peritonejska dijaliza.

Hemodijaliza

Hemodijaliza procesom difuzije kroz polupropusnu membranu uklanja ne緀ljene tvari iz krvi, a dodaje 緀ljene sastojke. Pri suvremenim dijaliznim tehnikama, ve鎖na bolesnika treba 9-12 sati dijalize tjedno, 箃o se pravilno rasporedi u 2 ili 3 postupka.
Trajanje hemodijalize ovisi o preostaloj bubre緉oj funkciji, tjelesnoj masi, vrsti prehrane, prate鎖m bolestima te stupnju izgradnje i razgradnje tvari u organizmu. Trajanje i u鑕stalost pro鑙规avanja, tip i veli鑙na dijalizatora, sastav teku鎖ne za dijalizu te protok krvi mogu se pode筧vati prema individualnim potrebama.

Hemodijaliza se odvija tako da krv prolazi izvan tijela posebnim cjev鑙cama kroz aparat za dijalizu, gdje se pro鑙规ava prolaskom kroz dijalizator te se zatim pro鑙规ena vra鎍 u tijelo drugim cjev鑙cama.

U procesu hemodijalize va緉i su dijelovi:
1. aparat za hemodijalizu
2. dijalizator
3. sistemi (arterijski i venski)
4. otopina za hemodijalizu
5. igle za punkciju
6. set za priklju鑕nje i isklju鑕nje

Najva緉iji dio je dijalizator ili umjetni bubreg koji sadr緄 polupropusnu membranu u obliku kapilara. Kroz tu membranu prolaze samo molekule odre餰ne veli鑙ne i voda.
Dijalizator je pri鑦r规en na aparat za hemodijalizu i mijenja se prilikom svake hemodijalize.
Otopina za dijalizu ili dijalizat je elektrolitska otopina sli鑞a plazmi bez bjelan鑕vina. Ona odr綼va ravnote緐 elektrolita i sudjeluje u procesu pro鑙规avanja krvi.
Ure餫j za dijalizu je aparat koji sadr緄 crpke koje pripravljaju dijalizat, i pumpaju krv te se uz odr綼vanje stalne temperature krvi i dijalizata omogu鎍va njihov stalan protok.
Ve鎖na bolesnika dijalizira se 3 puta tjedno, a postupak prosje鑞o traje 4 sata.

Krvo緄lni pristup

Bolesnici koji pristupaju hemodijalizi moraju imati krvo緄lni pristup za hemodijalizu u obliku arteriovenske (AV) fistule, grafta ili katetera. Kod kreiranja AV fistule kirurg malim zahvatom pod ko緊m naj鑕规e na zape规u spoji arteriju i venu. Ako su krvne 緄le "nje緉e", da bi se napravila fistula, ugra饀je se graft (presadak), a kateteri se obi鑞o rabe privremeno, ali mogu biti i trajni.
Kada se uspostavi adekvatan krvo緄lni pristup bolesnik zapo鑙nje lije鑕nje hemodijalizom. Ako je krvo緄lni pristup AV fistula ili graft na po鑕tku svake dijalize postavit 鎒 u njega dvije igle. Te su igle spojene mekim cjev鑙cama koje vode u aparat za dijalizu. Krv odlazi u aparat kroz jednu od sterilnih plasti鑞ih cjev鑙ca, pro鑙规ava se u dijalizatoru i vra鎍 u tijelo kroz drugu. Ako je pristup kateter, ovaj se mo緀 izravno spojiti na cjev鑙ce za dijalizu, bez uporabe igli.

Peritonejska djaliza

Peritonejska dijaliza koristi peritonejsku membranu ili potrbu筺icu (omota koji prekriva organe u trbuhu) kao polupropusnu membranu za izmjenu molekula. te tako slu緄 kao prirodan filter. Mekana silikonska cjev鑙ca (kateter) postavlja se u trbuh a posebna otopina prilago餰na za peritonejsku dijalizu putuje kroz kateter u trbu筺u 箄pljinu. Otpadne tvari i nakupljena teku鎖na prolaze iz krvi u ovu otopinu te se nakon nekoliko sati ta teku鎖na iz trbu筺e 箄pljine ista鑕 i baca. Istakanje teku鎖ne iz trbu筺e 箄pljine i zamjena svje緊m teku鎖nom naziva se izmjenom. Lije鑞ik odre饀je koliko izmjena dnevno je potrebno, koliko dugo otopina za dijalizu mo緀 ostati u trbu筺oj 箄pljini te vrstu i koli鑙nu otopine koja se koristi kod izmjene.
Peritonejska dijaliza provodi se pomo鎢 postavljanja trajnog katetera. Pacijenti uliju teku鎖nu za dijalizu u trbu筺u 箄pljinu kroz kateter, zatvore kateter i nastave sa svojim aktivnostima (kroni鑞a ambulantna peritonejska dijaliza - CAPD). Svakih 6 h isprazne trbu筺u 箄pljinu i nadomjeste teku鎖nu.
Ova tehnika koristi vre鎖ce za dijalizu razli鑙tog volumena (1.0-2.5l) i ne treba aparat za dijalizu. Postoji mogu鎛ost izmjene dijalizata tijekom no鎖 i zadr綼vanja teku鎖ne tijekom dana (kroni鑞a kontinuirana peritonejska dijaliza - CCPD) 箃o je nekim pacijentima sasvim prihvatljivo. Tako餰r je mogu鎒 uspostavljanje zatvorenog kru緉og protoka na kateter kod kojeg se pacijent lije鑙 2-3 puta tjedno (intermitentna peritonejska dijaliza - IPD). Kao pri hemodijalizi, sastav se teku鎖ne za dijalizu mo緀 prilagoditi osobnim potrebama.

﹖o je jo va緉o za bolesnike koji se lije鑕 dijalizom?

Sudjelovanje cijelog tima lije鑞ika, medicinskih sestara kao i potpora obitelji va緉i su za 緄vot dijaliziranih bolesnika.
S obzirom da je izlu鑙vanje 箃etnih tvari i odr綼vanje ravnote緀 elektrolita putem bubrega kontinuirani proces, a hemodijaliza se odvija povremeno, treba ograni鑙ti unos teku鎖ne u razmacima izme饀 dijaliza.
Tako餰r je va緉o da se bolesnici pridr綼vaju dijete i slijede upute lije鑞ika koji ih vodi. Op鎒nito bolesnici moraju biti na visokoproteinskoj dijeti s ograni鑕nim unosom natrija i kalija a po preporuci lije鑞ika i fosfora.
Bolesnici moraju dobivati multivitaminsku nadoknadu osobito u vodi topljivih vitamina B kompleksa, folne kiseline i C vitamina.
Hormon eritropoetin kojega normalno izlu鑥ju bubrezi, a slu緄 u stvaranju crvenih krvnih stanica, mora se primati tijekom postupka dijalize te se na taj na鑙n lije鑙 anemija u bubre緉om zatajenju.
萫sto bolesnici imaju manjak 緀ljeza koje onda treba nadoknaditi.
Bolesnici na dugotrajnoj dijalizi kao i 鑜anovi njihove obitelji stalno su izlo緀ni stresu. Program dijalize koji ohrabruje bolesnika da bude samostalan i nastavlja s prija筺jim aktivnostima najuspje筺iji je u smanjivanju bolesnikovih psihosocijalnih problema.

 

ZUDTBBH © 2010 :: Sva prava pridr綼na | 甶ro ra鑥n: 2390001-1100132423 | OIB: 53455518655 | MB: 3289931

Izrada i odr綼vanje internet portala