----------------------
Zaštita zdravlja od visokih temperatura
Zaštita zdravlja od UV zračenja

Prim. mr. sc. Branislava Resanović, dr.med.
specijalist javnog zdravstva
specijalist zdravstvene ekologije
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Mala količina sunčeva zračenja je dobrodošla, neophodna je za sintezu D vitamina, čime se pospješuje apsorpcija kalcija - nužnog za gradnju kosti. Također je poznato da sezonske promjene (kraći dani u zimi) kod velikog broja ljudi mnogi izazvati umor unatoč dovoljnoj količini sna te gubitak energije, tromost, tugu i tjeskobu. Skupina ovih simptoma (koji mogu biti različito izraženi po intenzitetu) naziva se sezonski depresivni poremećaj i pogađa oko 10% stanovništva. Smatra se da razvoj ovog poremećaja izaziva smanjenje sunčeve svjetlosti tijekom zimskih mjeseci. Nedostatak sunčeve svjetlosti utječe na biokemijsku ravnotežu u mozgu mijenjajući mehanizam lučenja melatonina, hormona važnog za zdrav san te serotonina koji regulira dobro raspoloženje. Međutim posljednjih desetak godina znanstvenici upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina UV zraka dopire do površine Zemlje, a time se povećava jačina sunčeva zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama.

Kada se govori o zaštiti zdravlja od visokih temperatura i zaštiti od UV zračenja treba napomenuti da su posebno ugrožene skupine:
• Djeca
• Osobe starije dobi
• Kronični bolesnici
• Osobe koje rade na otvorenim prostorima

PREPORUKE: ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VISOKIH TEMPERATURA ZRAKA

U našem podneblju, optimalnom temperaturom za život ljudi smatra se temperatura zraka od 0° -20° C, tlak zraka od 1013 hPa te vlaga do 60%. Kada su u proljetnim i ljetnim mjesecima temperature visoke, a još je puno vlage u zraku, može doći do štetnih posljedica po zdravlje (sunčanica, toplinski udar, dehidracija...) i zato je važno:

• Izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina (zadržavati se u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru)
• paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postepen
• piti dovoljno tekućine
• jesti lako probavljivu hranu
• nositi prozračnu odjeću, obuću, šešir
• pojačati unos C vitamina
• prilagoditi dnevne aktivnosti hladnijem dijelu dana
• Izbjegavati tjelesni napor

Toplinski udar

Toplinski udar stanje je povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolini. Najvažniji mehanizam oslobađanja viška topline je isparavanje znoja. Ako je vrlo toplo, a postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam.

Okolnosti nastanka toplinskog udara:
• Rad u kotlovnici i praonici rublja
• Izloženost tjelesnim naporima na vrućini (vojnici, sportaši, građevinski radnici...)
• Debele osobe, alkoholičari i starije osobe skloniji su toplinskom udaru

Znakovi toplinskog udara:
• Osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir
• Koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna
• Gubitak svijesti
• Tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo crijevo) iznosi 42° C ili više

Postupak:
• Bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj.
• Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38° C.

PREPORUKE: ZAŠTITA OD UV ZRAČENJA

Sprječavanje nastanka zloćudnih tumora kože važan je zadatak liječnika, a samopregled kože bitan je naročito kod osoba koje rade na otvorenom prostoru i onih koji imaju madeže. Opasnost od tumora kože počinje u djetinjstvu pri izlaganju Suncu i zato je važno:

• izbjegavati boravak na otvorenom od 10 -17 h .
• nošenje zaštitne odjeće i naočala
• koristiti zaštitne kreme i ostala zaštitna sredstva
• odstranjivati sumnjive kožne lezije
• poticati mjere prihvatljivog ponašanja i umjerenog izlaganja prirodnom i umjetnom UV zračenju cjelokupnog stanovništva, a naročito djece, u svrhu:

1. smanjenja rizika pojave raka kože u kasnijoj životnoj dobi,
2. smanjenja oštećenja vida
3. smanjenja oštećenja imunološkog sustava
4. poboljšanja kvalitete života,
5. reduciranja troškova liječenja,
6. produljenja očekivanog trajanja života

• zaštititi ozonski omotač, koji je zadnjih 10 godina sve tanji upravo zahvaljujući ljudskoj djelatnost.

Prema procjenama znanstvenika svaki postotak oštećenja ozonskog omotača izaziva dodatnih tisuću slučajeva raka kože godišnje te sljepoću stotina tisuća ljudi širom svijeta.
Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica, koji je nastao malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja epidermisa. Kao i kod većine ostalih malignih tumora, za nastanak malignog melanoma najvažniji su okolišni čimbenici (UV zračenje ) te genetska komponenta. Rizik nastanka melanoma nije toliko povezan s kumulativnim, već s intermitirajućim, jakim izlaganjem Suncu. Zloćudno ponašanje očituje se u ranom metastaziranju. U 50% se razvija na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50% zloćudnom preobrazbom madeža.

Proteklih desetljeća zabilježen je znatan porast incidencije i mortaliteta uzrokovanog malignim melanomom:
Izlaganje UV-zrakama, naročito kod osoba svjetlije puti dovodi do porasta oštećenja kože (fotooštećenja) koja se manifestiraju prijevremenim starenjem kože ili kao rak kože. Skreće se pozornost na štetnost tzv. rekreativnog sunčanja - intenzivnog izlaganja suncu u kratkom vremenskom razdoblju, npr. tijekom kratkog godišnjeg odmora.