----------------------
ŠTO JE MELANOM?

Preuzeto sa: www. melanoma-day.com

Melanom je jedan od najmalignijih tumora kože i vidljivih sluznica, koji ima vrlo veliku učestalost brzoga metastatskog širenja putem limfe i krvi. Pojavljuje se uglavnom u bijelaca, a u crnaca iznimno rijetko.

Melanomi najčešće nastaju iz pigmentiranih madeža, no mogu nastati i na mjestima bez ikakvih prethodnih promjena. Jedan manji dio melanoma nastaje iz tzv. staračkih mrlja. Najrizičniji je među madežima oblik displastičnog, atipičnog madeža. To su madeži koji imaju nepravilan, uglavnom bizaran oblik, raznoliku ali dominantno crnu boju, zatim imaju neoštru ograničenost od okolne zdrave kože i rastu brže nego druge vrste madeža.

Oboljeli od melanoma imaju veći rizik od razvoja drugog primarnog melanoma od pojedinaca iz opće populacije. Taj rizik je oko 900 puta veći od onog u općoj populaciji. Ali, i bolesnici koji su prethodno imali neki drugi zloćudni tumor kože imaju veću mogućnost za razvoj melanoma.

Melanom može nastati bilo gdje na tijelu, ali je zamijećena razlika u lokalizaciji prema spolovima. U muškaraca češće nastaje na trupu, a u žena na nogama. Razlog tome je vjerojatno u stilu života, kulturi, načinu odijevanja i običajima. Također, trup i noge najčešće su izloženi akutnim intermitentnim izlaganjima UV zrakama, kada je veliki rizik za nastajanje sunčanih opekotina i kasnije melanoma.

INCIDENCIJA MELANOMA

Incidencija melanoma je u porastu. Podaci za Europu su otprilike 14 oboljelih na 100.000 stanovnika. Obzirom na to da za našu zemlju nemamo objedinjene podatke, može se pretpostaviti da smo u tom negativnom trendu porasta incidencije. Melanom je u posljednjih pet godina došao na listu najčešćih malignih bolesti. U Europi žene od malignog melanoma obolijevaju dvaput češće negoli muškarci, dok u SAD muškarci i žene obolijevaju podjednako često. Brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci. Razlog tome je vjerojatno činjenica da žene više pozornosti poklanjaju svome izgledu i da ranije zapažaju promjene na koži, te se ranije javljaju liječniku. Dakle, ključan čimbenik bolje prognoze je rano otkrivanje melanoma. Melanom nastaje najčešće u pedesetim godinama života, osim lentigo malignog melanoma - vrste melanoma koji se uglavnom pojavljuje u sedmom desetljeću života, iz tzv. staračkih pjega na koži lica trajno izloženoj UV zrakama, koje se dugo godina zapažaju kao smeđaste mrlje koje desetinama godina ne pokazuju značajne promjene. Melanom se zadnjih godina sve češće pojavljuje i u mlađoj životnoj dobi, između 25. i 44. godine života, ali vrlo rijetko u pubertetu, uglavnom iz velikih prirođenih madeža na trupu ili u obiteljima koje boluju od sindroma displastičnog madeža.

RIZIČNE SKUPINE

U svijetu i kod nas se na području melanoma provode brojna znanstvena istraživanja. Pokazalo se da je nastanak melanoma povezan s:
- genetskom predispozicijom za melanom,
- s tipom kože koji je definiran već kod rođenja i
- s utjecajem ultraljubičastog zračenja.

Iznimno rizičan čimbenik za nastanak melanoma je već navedeni tip kože, koji se određuje prema reakciji kože na ultraljubičasto zračenje. Odnosno, osobe izrazito svijetle puti, plave, zelene ili sivkaste boje očiju i oni svijetle kose, pri izlaganju UV zračenju uglavnom brzo pocrvene i dobivaju opekotine na koži. Ljudi tih obilježja kože skloni su nastanku svih vrsta zloćudnih tumora kože, pa i melanoma.

Drugi i gotovo najvažniji čimbenik je izlaganje UV zračenju i sunčeve opekotine u djetinjstvu, zatim ukupan dugogodišnji kumulativni učinak ultraljubičastog zračenja (koža pamti), uz naznaku da je najopasnije intermitetntno (povremeno) intenzivno izlaganje UV zrakama. Izniman se utjecaj pridaje podatku o sunčevim opekotinama u djetinjstvu.

U nastanku melanoma važna je i obiteljska povijest melanoma, kao i podaci o broju članova obitelji s displastičnim madežima. Melanom je biološki iznimno potentan tumor i stoga u razmjerno kratkom razdoblju odašilje metastaze. Mjera njegovoga naglašenoga biološkog potencijala jest i njegova neosjetljivost na radioterapiju te skromna osjetljivost na kemoterapeutike.
Uobičajena dob za pojavu zloćudnih bolesti kože je peto i šesto desetljeće života, iako zadnjih godina bilježimo sve veći broj mlađih ljudi. S obzirom da koža pamti, kumulativni višegodišnji učinak izlaganja UV zrakama pridonosi pojavljivanju zloćudnih tumora kože u zrelijoj životnoj dobi. No, osobe koje imaju genetsku predispoziciju ili su već u ranijoj životnoj dobi bile izložene intenzivnijem utjecaju UV zračenja, ili pak imaju tzv. displastične madeže, bilježe i raniju pojavu zloćudnih tumora kože, već u trećem desetljeću života. Zloćudni tumori na koži nešto češće se dijagnosticiraju u muškaraca.

ZNAKOVI MELANOMA

Rani znakovi nastanka melanoma upravo su opisane promjene u madežu, kao i subjektivan osjećaj svrbeža, peckanja ili bola u madežu. Kasni znakovi uznapredovanog melanoma su njegov čvorast oblik, krvarenje, ulceracije i bolovi. To su ujedno znakovi melanoma koji ima lošu prognozu. Na žalost, kod nas još uvijek brojni bolesnici dolaze s uznapredovalim melanomom, za razliku od naprednih zemalja u svijetu. I oni i mi bilježimo porast melanoma, samo što zbog veće prosvjećenosti u naprednim zemljama bolesnici dolaze dermatologu u početnom stadiju razvoja melanoma. Stoga ne smijemo zanemarivati nikakvu novu izraslinu ili već postojeće promjene, odnosnu bilo koju promjenu madeža. Posebnu pozornost moramo obratiti svakoj promjeni veličine, boje, oblika ili debljine već postojećih pjega ili urođenih madeža i ostalih tvorbi. Jedino je to jamstvo za rano prepoznavanje melanoma.
Metoda ABCDE upozorava nas o promjenama kojima moramo obratiti pažnju.

Redovito pregledavanje madeža na koži (2 do 3 puta godišnje) ključno je za rano otkrivanje melanoma. Najbolja zaštita jest potražiti stručnu pomoć. U slučaju iznenadne promjene madeža ili ukoliko posumnjate na melanom, što prije posjetite dermatologa.

NAČINI SPREČAVANJA NASTANKA RAKA KOŽE

Osobe koje imaju netipične madeže, tzv. displastične, trebaju se kontinuirano štititi od sunca i izbjegavati umjetne izvore ultraljubičastog zračenja. Zimsko razdoblje je delikatno ako ste na snijegu, a vedar je dan. U tim okolnostima je sunce vrlo opasno. Ljeti je poznato da je razdoblje između 10 i 16 sati razdoblje najvećeg UV indeksa, te se tada nije preporučljivo izlagati suncu. Ostali dio dana je nužna fotozaštita. Osobe koje imaju opisane madeže moraju upotrebljavati preparate s vrlo visokim UV filterom (više od 50) te nositi odjeću da bi se tijelo u cijelosti zaštitilo. Postojeći madeži se ne štite pojedinačno, već je potrebno zaštititi cijelo tijelo, kako ne bi došlo do pojave novih madeža.
Korištenje zaštitnih faktora ne isključuje osnovne mjere opreza koje treba poduzimati pri izlaganju suncu:

Prekomjerno izlaganje suncu je opasno. Sklonite se u hlad.

Izbjegavajte izlaganje suncu u vrijeme kad je ono najjače.

Bebe i malu djecu ne izlažite direktnom suncu.

Zaštitite sebe i djecu šeširićem, sunčanim naočalama i majicom.

Odaberite zaštitni faktor primjeren svojem tipu kože. Nanesite proizvod neposredno prije izlaganja suncu. Nanosite ga bogato i često, posebice nakon kupanja, znojenja ili brisanja.

SAMOPREGLEDAVANJE MADEŽA

Sami pregledavamo kožu* ogledalom, uvažavajući kriterije ABCDE metode.

Pregledajte lice i uši pomoću ogledala. Koristite sušilo za kosu za pregled vlasišta.

Pregledajte dlanove, ruke i nokte. Pomoću ogledala pregledajte laktove, pazuhe i nadlaktice.

Pregledajte i vrat, trbuh i prsa (žene trebaju dobro pregledati područje ispod dojki).

Uz pomoć malog ogledala u velikom ogledalu pregledajte potiljak, ramena, leđa, stražnjicu, stražnji dio bedara, ruku i ušiju.
U sjedećem položaju pomoću ogledala pregledajte unutrašnju stranu bedara, noge, tabane, gornji dio stopala, nokte i genitalno područje.

*) Metodu preporučuje Zaklada za borbu protiv kožnog raka (The Skin Cancer Foundation).

ZAŠTITA DJECE

Koža vrlo dobro bilježi svaki trenutak proveden na suncu. Većina osoba već do 18. godine doživi do 80 % cjelokupne izloženosti suncu. Prema istraživanjima stručnjaka, redovitom uporabom sredstava za zaštitu od sunca smanjujemo mogućnost nastanka najčešćih vrsta kožnog raka za čak 78 %.

Praktični naputci za zaštitu od štetnog djelovanja sunčevih zraka

1. Sredstva za zaštitu od sunca nisu primjerena za dojenčad do 6 mjeseci. Dojenčad nemojte uopće izlagati suncu. Osigurajte im sjenu (kolicima sa sjenilom, baldahinima i suncobranima).

2. Dojenčad od 6 mjeseci nadalje:

- Nemojte ih izlagati suncu između 10.00 i 16.00 sati, kada je sunce najjače.
- Bez obzira na godišnje doba ili sat, ograničite vrijeme izlaganja suncu.
- Obucite im odjeću što gušće tkanine. Uši, nos i usnice vašeg djeteta zaštitite šeširom širokog oboda. Time ćete smanjiti i rizik razvoja sive mrene u kasnijim životnim razdobljima.
- Sunčeve zrake mogu prodirati kroz nekoliko vrsta tkanina. Stoga, odjeća ne predstavlja potpunu zaštitu od sunca.
- Namažite cijelu površinu kože sredstvom za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 ili više.
- Sredstvo za zaštitu od sunca nanosite svaka 2 sata ili češće, ako se dijete jako znoji ili ulazi u vodu.

3. Neki lijekovi uzrokuju povećanu osjetljivost kože na sunce. Kada liječnik propisuje lijekove, provjerite je li pritom potrebno izbjegavati sunce.

4. Neka vas oblačni dani ne zavaravaju. Štetne zrake prodiru kroz oblake i maglu.

5. Pazite na refleksiju svjetlosti. Pijesak, snijeg, beton i voda odbijaju sunčeve zrake, koje čak i u sjeni mogu doprijeti do kože vašeg djeteta.

6. Osigurajte se da će osobe koje brinu o vašem djetetu uvažavati navedene upute.

Pravilno ponašanje na suncu i zaštita od štetnog djelovanja UV zraka neka postane svakodnevna obiteljska navika, kroz cijelu godinu.