----------------------
㏕O JE MELANOM?

Preuzeto sa: www. melanoma-day.com

Melanom je jedan od najmalignijih tumora ko緀 i vidljivih sluznica, koji ima vrlo veliku u鑕stalost brzoga metastatskog 筰renja putem limfe i krvi. Pojavljuje se uglavnom u bijelaca, a u crnaca iznimno rijetko.

Melanomi naj鑕规e nastaju iz pigmentiranih made綼, no mogu nastati i na mjestima bez ikakvih prethodnih promjena. Jedan manji dio melanoma nastaje iz tzv. stara鑛ih mrlja. Najrizi鑞iji je me饀 made緄ma oblik displasti鑞og, atipi鑞og made綼. To su made緄 koji imaju nepravilan, uglavnom bizaran oblik, raznoliku ali dominantno crnu boju, zatim imaju neo箃ru ograni鑕nost od okolne zdrave ko緀 i rastu br緀 nego druge vrste made綼.

Oboljeli od melanoma imaju ve鎖 rizik od razvoja drugog primarnog melanoma od pojedinaca iz op鎒 populacije. Taj rizik je oko 900 puta ve鎖 od onog u op鎜j populaciji. Ali, i bolesnici koji su prethodno imali neki drugi zlo鎢dni tumor ko緀 imaju ve鎢 mogu鎛ost za razvoj melanoma.

Melanom mo緀 nastati bilo gdje na tijelu, ali je zamije鎒na razlika u lokalizaciji prema spolovima. U mu筴araca 鑕规e nastaje na trupu, a u 緀na na nogama. Razlog tome je vjerojatno u stilu 緄vota, kulturi, na鑙nu odijevanja i obi鑑jima. Tako餰r, trup i noge naj鑕规e su izlo緀ni akutnim intermitentnim izlaganjima UV zrakama, kada je veliki rizik za nastajanje sun鑑nih opekotina i kasnije melanoma.


INCIDENCIJA MELANOMA

Incidencija melanoma je u porastu. Podaci za Europu su otprilike 14 oboljelih na 100.000 stanovnika. Obzirom na to da za na箄 zemlju nemamo objedinjene podatke, mo緀 se pretpostaviti da smo u tom negativnom trendu porasta incidencije. Melanom je u posljednjih pet godina do筧o na listu naj鑕规ih malignih bolesti. U Europi 緀ne od malignog melanoma obolijevaju dvaput 鑕规e negoli mu筴arci, dok u SAD mu筴arci i 緀ne obolijevaju podjednako 鑕sto. Brojne studije pokazuju da 緀ne s malignim melanomom imaju bolju stopu pre緄vljavanja nego mu筴arci. Razlog tome je vjerojatno 鑙njenica da 緀ne vi筫 pozornosti poklanjaju svome izgledu i da ranije zapa綼ju promjene na ko緄, te se ranije javljaju lije鑞iku. Dakle, klju鑑n 鑙mbenik bolje prognoze je rano otkrivanje melanoma. Melanom nastaje naj鑕规e u pedesetim godinama 緄vota, osim lentigo malignog melanoma - vrste melanoma koji se uglavnom pojavljuje u sedmom desetlje鎢 緄vota, iz tzv. stara鑛ih pjega na ko緄 lica trajno izlo緀noj UV zrakama, koje se dugo godina zapa綼ju kao sme餫ste mrlje koje desetinama godina ne pokazuju zna鑑jne promjene. Melanom se zadnjih godina sve 鑕规e pojavljuje i u mla餺j 緄votnoj dobi, izme饀 25. i 44. godine 緄vota, ali vrlo rijetko u pubertetu, uglavnom iz velikih priro餰nih made綼 na trupu ili u obiteljima koje boluju od sindroma displasti鑞og made綼.

RIZI萅E SKUPINE

U svijetu i kod nas se na podru鑚u melanoma provode brojna znanstvena istra緄vanja. Pokazalo se da je nastanak melanoma povezan s:
- genetskom predispozicijom za melanom,
- s tipom ko緀 koji je definiran ve kod ro餰nja i
- s utjecajem ultraljubi鑑stog zra鑕nja.

Iznimno rizi鑑n 鑙mbenik za nastanak melanoma je ve navedeni tip ko緀, koji se odre饀je prema reakciji ko緀 na ultraljubi鑑sto zra鑕nje. Odnosno, osobe izrazito svijetle puti, plave, zelene ili sivkaste boje o鑙ju i oni svijetle kose, pri izlaganju UV zra鑕nju uglavnom brzo pocrvene i dobivaju opekotine na ko緄. Ljudi tih obilje緅a ko緀 skloni su nastanku svih vrsta zlo鎢dnih tumora ko緀, pa i melanoma.

Drugi i gotovo najva緉iji 鑙mbenik je izlaganje UV zra鑕nju i sun鑕ve opekotine u djetinjstvu, zatim ukupan dugogodi筺ji kumulativni u鑙nak ultraljubi鑑stog zra鑕nja (ko綼 pamti), uz naznaku da je najopasnije intermitetntno (povremeno) intenzivno izlaganje UV zrakama. Izniman se utjecaj pridaje podatku o sun鑕vim opekotinama u djetinjstvu.

U nastanku melanoma va緉a je i obiteljska povijest melanoma, kao i podaci o broju 鑜anova obitelji s displasti鑞im made緄ma. Melanom je biolo筴i iznimno potentan tumor i stoga u razmjerno kratkom razdoblju oda筰lje metastaze. Mjera njegovoga nagla筫noga biolo筴og potencijala jest i njegova neosjetljivost na radioterapiju te skromna osjetljivost na kemoterapeutike.
Uobi鑑jena dob za pojavu zlo鎢dnih bolesti ko緀 je peto i 筫sto desetlje鎒 緄vota, iako zadnjih godina bilje緄mo sve ve鎖 broj mla餴h ljudi. S obzirom da ko綼 pamti, kumulativni vi筫godi筺ji u鑙nak izlaganja UV zrakama pridonosi pojavljivanju zlo鎢dnih tumora ko緀 u zrelijoj 緄votnoj dobi. No, osobe koje imaju genetsku predispoziciju ili su ve u ranijoj 緄votnoj dobi bile izlo緀ne intenzivnijem utjecaju UV zra鑕nja, ili pak imaju tzv. displasti鑞e made緀, bilje緀 i raniju pojavu zlo鎢dnih tumora ko緀, ve u tre鎒m desetlje鎢 緄vota. Zlo鎢dni tumori na ko緄 ne箃o 鑕规e se dijagnosticiraju u mu筴araca.

ZNAKOVI MELANOMA

Rani znakovi nastanka melanoma upravo su opisane promjene u made緐, kao i subjektivan osje鎍j svrbe綼, peckanja ili bola u made緐. Kasni znakovi uznapredovanog melanoma su njegov 鑦orast oblik, krvarenje, ulceracije i bolovi. To su ujedno znakovi melanoma koji ima lo箄 prognozu. Na 綼lost, kod nas jo uvijek brojni bolesnici dolaze s uznapredovalim melanomom, za razliku od naprednih zemalja u svijetu. I oni i mi bilje緄mo porast melanoma, samo 箃o zbog ve鎒 prosvje鎒nosti u naprednim zemljama bolesnici dolaze dermatologu u po鑕tnom stadiju razvoja melanoma. Stoga ne smijemo zanemarivati nikakvu novu izraslinu ili ve postoje鎒 promjene, odnosnu bilo koju promjenu made綼. Posebnu pozornost moramo obratiti svakoj promjeni veli鑙ne, boje, oblika ili debljine ve postoje鎖h pjega ili uro餰nih made綼 i ostalih tvorbi. Jedino je to jamstvo za rano prepoznavanje melanoma.
Metoda ABCDE upozorava nas o promjenama kojima moramo obratiti pa緉ju.

Redovito pregledavanje made綼 na ko緄 (2 do 3 puta godi筺je) klju鑞o je za rano otkrivanje melanoma. Najbolja za箃ita jest potra緄ti stru鑞u pomo. U slu鑑ju iznenadne promjene made綼 ili ukoliko posumnjate na melanom, 箃o prije posjetite dermatologa.

NA菼NI SPRE華VANJA NASTANKA RAKA KO瓻

Osobe koje imaju netipi鑞e made緀, tzv. displasti鑞e, trebaju se kontinuirano 箃ititi od sunca i izbjegavati umjetne izvore ultraljubi鑑stog zra鑕nja. Zimsko razdoblje je delikatno ako ste na snijegu, a vedar je dan. U tim okolnostima je sunce vrlo opasno. Ljeti je poznato da je razdoblje izme饀 10 i 16 sati razdoblje najve鎒g UV indeksa, te se tada nije preporu鑜jivo izlagati suncu. Ostali dio dana je nu緉a fotoza箃ita. Osobe koje imaju opisane made緀 moraju upotrebljavati preparate s vrlo visokim UV filterom (vi筫 od 50) te nositi odje鎢 da bi se tijelo u cijelosti za箃itilo. Postoje鎖 made緄 se ne 箃ite pojedina鑞o, ve je potrebno za箃ititi cijelo tijelo, kako ne bi do筶o do pojave novih made綼.
Kori箃enje za箃itnih faktora ne isklju鑥je osnovne mjere opreza koje treba poduzimati pri izlaganju suncu:

Prekomjerno izlaganje suncu je opasno. Sklonite se u hlad.

Izbjegavajte izlaganje suncu u vrijeme kad je ono najja鑕.

Bebe i malu djecu ne izla緄te direktnom suncu.

Za箃itite sebe i djecu 筫筰ri鎒m, sun鑑nim nao鑑lama i majicom.

Odaberite za箃itni faktor primjeren svojem tipu ko緀. Nanesite proizvod neposredno prije izlaganja suncu. Nanosite ga bogato i 鑕sto, posebice nakon kupanja, znojenja ili brisanja.

SAMOPREGLEDAVANJE MADE瓵

Sami pregledavamo ko緐* ogledalom, uva綼vaju鎖 kriterije ABCDE metode.

Pregledajte lice i u筰 pomo鎢 ogledala. Koristite su筰lo za kosu za pregled vlasi箃a.

Pregledajte dlanove, ruke i nokte. Pomo鎢 ogledala pregledajte laktove, pazuhe i nadlaktice.

Pregledajte i vrat, trbuh i prsa (緀ne trebaju dobro pregledati podru鑚e ispod dojki).

Uz pomo malog ogledala u velikom ogledalu pregledajte potiljak, ramena, le餫, stra緉jicu, stra緉ji dio bedara, ruku i u筰ju.
U sjede鎒m polo綼ju pomo鎢 ogledala pregledajte unutra筺ju stranu bedara, noge, tabane, gornji dio stopala, nokte i genitalno podru鑚e.

*) Metodu preporu鑥je Zaklada za borbu protiv ko緉og raka (The Skin Cancer Foundation).

ZA㏕ITA DJECE

Ko綼 vrlo dobro bilje緄 svaki trenutak proveden na suncu. Ve鎖na osoba ve do 18. godine do緄vi do 80 % cjelokupne izlo緀nosti suncu. Prema istra緄vanjima stru鑞jaka, redovitom uporabom sredstava za za箃itu od sunca smanjujemo mogu鎛ost nastanka naj鑕规ih vrsta ko緉og raka za 鑑k 78 %.

Prakti鑞i naputci za za箃itu od 箃etnog djelovanja sun鑕vih zraka

1. Sredstva za za箃itu od sunca nisu primjerena za dojen鑑d do 6 mjeseci. Dojen鑑d nemojte uop鎒 izlagati suncu. Osigurajte im sjenu (kolicima sa sjenilom, baldahinima i suncobranima).

2. Dojen鑑d od 6 mjeseci nadalje:

- Nemojte ih izlagati suncu izme饀 10.00 i 16.00 sati, kada je sunce najja鑕.
- Bez obzira na godi筺je doba ili sat, ograni鑙te vrijeme izlaganja suncu.
- Obucite im odje鎢 箃o gu规e tkanine. U筰, nos i usnice va筫g djeteta za箃itite 筫筰rom 筰rokog oboda. Time 鎒te smanjiti i rizik razvoja sive mrene u kasnijim 緄votnim razdobljima.
- Sun鑕ve zrake mogu prodirati kroz nekoliko vrsta tkanina. Stoga, odje鎍 ne predstavlja potpunu za箃itu od sunca.
- Nama緄te cijelu povr筰nu ko緀 sredstvom za za箃itu od sunca sa za箃itnim faktorom 30 ili vi筫.
- Sredstvo za za箃itu od sunca nanosite svaka 2 sata ili 鑕规e, ako se dijete jako znoji ili ulazi u vodu.

3. Neki lijekovi uzrokuju pove鎍nu osjetljivost ko緀 na sunce. Kada lije鑞ik propisuje lijekove, provjerite je li pritom potrebno izbjegavati sunce.

4. Neka vas obla鑞i dani ne zavaravaju. ﹖etne zrake prodiru kroz oblake i maglu.

5. Pazite na refleksiju svjetlosti. Pijesak, snijeg, beton i voda odbijaju sun鑕ve zrake, koje 鑑k i u sjeni mogu doprijeti do ko緀 va筫g djeteta.

6. Osigurajte se da 鎒 osobe koje brinu o va筫m djetetu uva綼vati navedene upute.

Pravilno pona筧nje na suncu i za箃ita od 箃etnog djelovanja UV zraka neka postane svakodnevna obiteljska navika, kroz cijelu godinu.

 
 

ZUDTBBH © 2009 :: Sva prava pridr綼na | 甶ro ra鑥n: 2390001-1100132423 | MB: 3289931

Izrada i odr綼vanje internet portala