----------------------
Vaša uloga u njezi krvožilnog pristupa za hemodijalizu

Nakon kirurške izrade krvožilnog pristupa

Nakon što je učinjen krvožilni pristup, morate se pridržavati liječnikovih uputa o njegovoj njezi. Evo nekih:

• Gaza mora biti suha
• Kontrolirajte nema li na gazi ili zavoju svijetlocrvene krvi ako se takva krv pojavi, odmah nazovite liječnika.
• Ako imate kateter, ne smijete se tuširati, ali smijete se oprezno kupati. Ako imate fistulu ili graft, kada krvožilni pristup zacijeli, smijete se tuširati i kupati.
• Uzimajte sve propisane lijekove.
• Dostatno se odmarajte.
• Nazovite svojega liječnika ako:
o Se lako zadišete
o Imate simptome slične onima kod gripe
o Imate temperaturu 37,2°C ili više.
• Ako imate AV fistulu ili graft:
o Dok zarasta, držite ruku ravno ili povišenu (iznad srca).
o Zamolite medicinsku sestru da vam pokaže kako da kod kuće provjerite strujanje i šuma u krvožilnom pristupu. Ako se ništa ne čuje, odmah nazovite liječnika.
• Ako imate AV fistulu, pitajte kada smijete početi vježbati, npr. stiskati gumenu lopticu, kako bi krvožilni pristup brže postao upotrebljiv za dijaliziranje.

Kada započnete liječenje hemodijalizom

Ako imate AV fistulu il graft, na početku svake dijalize, sestra ili tehničar postavit će vam igle dvije igle u krvožilni pristup. Igle su spojene na mekane plastične cjevčice koje vode u aparat za dijalizu. Krv kola u aparat kroz jednu od tih cjevčica, prolazi kroz dijalizator ili umjetni bubreg, u kojem se pročišćava i vraća vam se u tijelo kroz drugu cjevčicu. Ako imate kateter, on se spaja izravno na cjevčice (linije) za dijalizu, bez igala.

Njega krvožilnog pristupa

Pravilna njega krvožilnog pristupa važna je da:
• Krvožilni pristup pravilno funkcionira
• Krvožilni pristup dulje traje
• Se spriječe komplikacije u vidu infekcija i zgrušavanja krvi.

Ako vam krvožilni pristup ne funkcionira dobro, može smanjiti propisanu dozu dijalize. Dostatna (propisana) doza dijalize važna je da:
• Vam se poboljša ukupno zdravlje
• Imate bolju kvalitetu života na dijalizi
• Ne morate ići u bolnicu
• Živite dulje na dijalizi.

Kako biste bili sigurni da dobivate dostatnu (propisanu) količinu dijalize, liječnici u centru za dijalizu mjerit će primljenu ili isporučenu dozu dijalize. Tako će znati je li dostatno otpadnih tvari uklonjeno iz krvi. Primljena (isporučena) doza dijalize provjeravat će se pretragom krvi u kojoj se mjeri Kt/V (kinetika ureje) i URR (postotak sniženja ureje). Dobivate li adekvatnu količinu dijalize, Kt/V mara vam biti 1,2 ili više, a URR 65% ili više. Ako su te vrijednosti preniske jedan od mogućih uzroka može biti nedostatna funkcija krvožilnog pristupa. Tada će liječnici na dijalizi provjeriti:

• Jeli ruka na kojoj je krvožilni pristup otekla
• Jesu li strujanja i šum u krvožilnom pristupu oslabili ili nestali
• Jeli se krvožilni pristup potpuno ili djelomično zatvorio (zgrušavanje)

Liječnici će također učiniti neke posebne pretrage (kolor dopler i posebne laboratorijske testove) da saznaju radi li krvožilni pristup dobro. Mogu:
• Izmjeriti protok krvi kroz krvožilni pristup
• Izmjeriti tlak u krvožilnom pristupu
• Provjeriti ne recilkulira li krv u krvožilnom pristupu.

Liječnici i sestre na dijalizi podučit će vas provođenjem pravilne njege krvožilnog pristupa. Da spriječite komplikacije, svakodnevno ih se pridržavajte.

Njega arteriovenske (AV) fistule i grafta

• Svakodnevno perite krvožilni pristup antibakterijskim sapunom. Zamolite sestre ili liječnike u svojem centru za dijalizu da vam preporuče dobar sapun.
• Operite krvožilni pristup prije svake dijalize.
• Ne češite se po mjestu krvožilnog pristupa. Nokti mogu biti izvor infekcije.
• Pripazite da sestra/tehničar dobro dezinficira krvožilni pristup prije postavljanja igli u njega.
• Ne dodirujte područje oko krvožilnog pristupa nakon što je dezinficirano.
• Izbjegavajte kihanje i kašljanje u krvožilni pristup.
• Ako sami pritišćete mjesto uboda nakon što su igle izvučene, upotrijebite sterilnu gazu.
• Kada su igle izvučene, smijete lagano do umjereno pritiskati. Pritisnite samo tamo gdje je bila igla i neposredno ispod toga. Nikad ne pritišćite iznad mjesta uboda.
• Pripazite da kod pripajanja ili otpajanja sestra/tehničar ima masku i rukavice.
• Nastojte da se mjesto uboda mijenja.
• Nemojte dopustiti da vam mjere tlak na ruci na kojoj je krvožilni pristup. Mjerite ga na drugoj ruci.
• Kada niste na dijalizi, nikome ne dopuštajte da vam vadi krv iz ruke na kojoj je krvožilni pristup.
• Ako je područje oko krvožilnog pristupa bolno, natečeno, crveno ili vruče, odmah se javite liječniku na dijalizi.
• Ako strujanja i šuma nema ili ako su promijenjeni, odmah se javite liječniku na dijalizi.

Njega katetera

• Pripazite da za vrijeme i nakon svakoga dijaliznog postupka imate preko katetera sterilnu gazu.
• Sestra/tehničar mora prije svake dijalize provjeriti nema li oko katetera znakova infekcije
• Nosite kiruršku masku kod pripajanja na aparat za dijalizu i otpajanja s njega.
• Provjerite nosi li sestra/tehničar kiruršku masku te sterilne rukavice kada provjerava kateter, pripaja vas na aparat za dijalizu ili otpaja s njega.
• Ako je područje oko katetera neuobičajeno bolno, odmah se javite liječniku na dijalizi
• Nemojte se tuširati niti plivati. Kupati se smijete, ali oprezno.
• Zamolite sestru/tehničara da poduči vas i članove vaše obitelji kako da promijenite gazu/zavoj.
• Kod kuće morate imati rezervne sterilne zavoje za slučaj da morate zavoj promijeniti.

Kada se pojave komplikacije krvožilnog pristupa

Katkad, čak i ako najpravilnije održavate krvožilni pristup, nastanu komplikacije. Najčešće su infekcije ili zgrušavanje krvožilnog pristupa. Ako do infekcije dođe, vaš će vam liječnik propisati antibiotike. U slučaju da se u krvožilnom pristupu stvori ugrušak, morati ćete ići u bolnicu. Obično se ugrušak može ukloniti ambulantno, pa nećete morati ostati u bolnici. Liječnik na dijalizi kontrolirat će vaš krvožilni pristup, da se ne pojave komplikacije. Moguće tegobe koje su nabrojene na donjoj tablici možete sami uočiti ako upamtite znakove upozorenja. Kontaktirajte liječnike u centru za dijalizu čim se neki od tih znakova pojavi.

Tablica: znakovi upozorenja

Što valja upamtiti

• Ako vam krvožilni pristup dobro funkcionira dobro ćete se osjećati na hemodijalizi.
• Ako vam krvožilni pristup ne funkcionira dobro, može smanjiti primljenu ili isporučenu dozu dijalize. To će nepovoljno utjecati na vaše ukupno zdravstveno stanje i na to koliko ćete živjeti na dijalizi.
• Arteriovenska fistula krvožilni je pristup prvoga izbora. Ako ste već na hemodijalizi, a nemate fistulu, raspitajte se zašto. U nekih je bolesnika moguće prijeći s druge vrste krvožilnog pristupa na a-v fistulu.
• Nastojte da vam liječnici i sestre u centru za dijalizu često kontroliraju krvožilni pristup. Oni će u tu svrhu učiniti posebne pretrage.
• Nemojte dopustiti da vam mjere tlak na ruci na kojoj je krvožilni pristup niti da vam se iz te ruke vadi krv kada niste na dijalizi.
• Zatražite da se pri svakome dijaliznom postupku mijenja mjesto uboda.
• Vodite računa o važnijim nalazima, npr. o Kt/V i o URR.
• Ako imate pitanja o svojem krvožilnom pristupu ili o bilo čemu u vezi s dijaliznim liječenjem, pitajte liječnika i sestre u centru za dijalizu.

Izvor: IPILID Što morate znati o svom krvožilnom pristupu