---------------------------------
Pitanja na temu: DIJALIZA
Pitanje: Zanima
me što se najčešće savjetuje pacijentima koji
su podvrgnuti hemodijalizi o opasnosti prilikom
povreda. Čega i zašto se trebaju čuvati? U kojoj
mjeri su u stanju voditi normalan život, baviti
se sportom, fizičkim aktivnostima? Jesu li u opasnosti
u slučaju pada i povreda? Smiju li i u kojoj količini
piti tekućinu, vodu...? Što je zabranjeno jesti,
a što se preporučuje? Mogu li žene koje su podvrgnute
hemodijalizi rađati? Zanimaju me iskustva ljudi
i gdje ih mogu pronaći?
Odgovor: Postavili ste više
pitanja, o kojima biste prije svega trebali razgovarati
s Vašim liječnicima i sestrama u dijaliznom centru.
Pacijenti na hemodijalizi trebali bi voditi što
normalniji život, u skladu s objektivnim ograničenjima
koja postavljaju kronična bubrežna bolest, druge
pridružene bolesti i potreba za hemodijalizom
tri puta tjedno. Žene na dijalizi najčešće ne
mogu zatrudnjeti. S uspješnom transplantacijom
bubrega vraća se i mogućnost trudnoće i rađanja.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Moja
mama je na dijalizi 2 godine i sad je dobila kronični
bronhitis, pa je intervencija hitne u naš dom
postala svakodnevna. Zanima me stvara li zbog
bronhitisa između dijaliza u njenom tijelu nakupljena
voda visok tlak i otežano disanje? Iako se problem
s disanjem javlja i istog dana kad završi s dijalizom?
Unaprijed zahvaljujem.
Odgovor: Suvišak vode u organizmu
može pogoršavati problem s disanjem kod osoba
bronhitisom, premda činjenica da se to u Vaše
majke javlja i nakon svršetka dijalize govori
više u prilog nekog drugog razloga.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Koliko
dana nakon laparaskopske ugradnje katetera za
peritonejsku dijalizu treba skinuti šavove i tko
to radi?
Odgovor: Načelno se šavovi skidaju
7. dana nakon operacije, no šavovi su često resorptivni
(sami se razgrade) i nalaze se ispod kože, pa
ih nije potrebno odstranjivati.
/doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Može
li pacijent koji se liječi peritonejskom dijalizom
za liječenje rana koje ne zarastaju koristiti
hiperbaričnu komoru (HBOT).
Odgovor: Peritonejska dijaliza
nije zapreka za hiperbaričnu terapiju.
Pitanje: Majka
mi boluje od fokalnog segmentalnog glomerulonefritisa.
Bolest napreduje i sada se nalazi između 3. i
4. stupnja bubrežnog zatajenja. Kako zaustaviti
napredovanje bolesti? Sada troši Medrol, Teveten,
Atacand, Controloc. Citostatik nije podnosila.
Pazi na prehranu. Možemo li još nešto učiniti
da odgodimo dijalizu, a i ostale neželjene efekte
bolesti.
Odgovor: Fokalna segmentalna
glomeruloskleroza je bolest koja često ne reagira
na liječenje. Osim kortikosteroida i ciklofosfamida
(citostatik), u liječenju se mogu koristiti i
ciklosporin i takrolimus.
Pitanje: Kako
je još moguće smanjiti nivo fosfora, osim upotrebe
kalcij karbonata u toku uzimanja hrane? Idem na
dijalizu i imam fosfor 2,35. Predložena mi je
eksperimentalna terapija lijekom iz Japana, ali
neželjeni efekti koje taj lijek izaziva me plaše.
Odgovor: Osim kalcij karbonata,
uobičajeni vezač fosfora je sevelamer (Renagel)
koji ne sadrži kalcij.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: prije
5 godina otišla sam u mirovinu zbog bolesti bubrega,u
međuvremenu sam završila na dijalizi. Zanima me
da li imam pravo na neki dodatak na mirovinu jer
ona sada iznosi1520 kn, radila sam 31 godinu.
Odgovor: Obratite se Hrvatskom
zavodu za mirovinsko osiguranje ili socijalnom
radniku prema mjestu stanovanja. Oni će Vam na
osnovu različitih kriterija iz zakona o mirovinskom
i socijalnom osiguranju reći imate li pravo na
dodatak na mirovinu.
/ Zrinka Mach-Medved, ing
Pitanje: Tko
bi mi mogao napraviti plan prehrane budući da
bolujem od sistemskog lupusa, epi, visokog tlaka,
pericarditisa i živim sa oslabljenom funkcijom
jedinog bubrega (imam 760 prot u 24h urinu)?
Odgovor: Obratite se u Savjetovalište
o prehrani, MoreSmo produkt, d.o.o., Zagreb, Olga
Moretti, dr. med., e-mail: info@moresmo.hr.
/ Zrinka Mach-Medved, ing
Pitanje: Moja
sestra je na dijalizi 2 godine, a bolest bubrega
je otkrivena u terminalnom stadiju. Uzrok bolesti
nije otkriven. Već osam mjeseci ima otoke na zglobovima
i jake bolove u kostima. Nikakav tretman nije
dobila kao ni objašnjenje stručnjaka dok nije
polomila kuk. Sada je operirana ali i dalje ima
nepodnošljive bolove. Predložili su punkciju koštane
srži, iz kičme. O čemu se zapravo radi? Kako da
ne trpi tolike bolove. Od aktivne osobe, postala
je invalid i stanje se rapidno pogoršava.
Odgovor: Na žalost, kod prilično
velikog broja bolesnika bolest bubrega otkrije
se u poodmaklom stanju. Tada je i biopsija bubrega
često nedijagnostička pa se i ne učini. Simptomi
koje ima Vaša sestra mogli bi ukazivati i na neku
sistemnu autoimunu bolest, čiji bi dio bila i
upala zglobova i bubrežna bolest. Bez dodatnih
dijagnostičkih postupaka, temeljem podataka koje
ste iznijeli, nije moguće postaviti točnu dijagnozu,
no indicirana je obrada.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Zašto
dobivam stalno grčeve za vrijeme dijalize. Noge
mi se skleste i imam nenormalne bolove i šta treba
da se hranim.
Odgovor: Grčevi tijekom dijalize
mogu biti znak dostizanja "suhe tjelesne
težine"- stanja kada više nema suvišne vode
u organizmu. Druga mogućnost je da donosite preveliku
količinu tekućine između dviju dijaliza pa je
crpljenje vode (ultrafiltracija) u jedinici vremena
tijekom dijalize velika. Također postoji i mogućnost
elektrolitskog disbalansa tijekom dijalize (npr.
hipokalciemija- smanjenje razine kalcija u krvi).
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: ja
sam pacijent na hemodijalizu godinu dana. Osnovna
dijagnoza mi je goodpasture syndrom. Znam da je
moja bolest i dijagnoza teška. Želim transplantacija,
i imam donor. Molim Vas, zanima me dali zbog moje
dijagnoze postoji rizik za transplantaciju.
Odgovor: Pretpostavljajući da
kod Vas sada bolest nije aktivna (zahvaćenost
pluća), Goodpastureov sindrom nije zapreka za
presađivanje bubrega.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Moj
otac, koji 3 puta tjedno ide na hemodijalizu,
nedavno je dobio nešto slično alergiji po tijelu
(što i svrbi), a preporučeno mu je mazati se samo
hidratantnim mlijekom. To mu, na žalost, baš ne
pomaže, pa me zanima imate li preporuku za kakvu
medicinsku kremu i je li moguće da takav osip
(poput malih ranica) nastaje kao posljedica hemodijalize?
Hvala na odgovoru.
Odgovor: Promjene na koži u
bolesnika na dijalizi najčešće su posljedica visokog
fosfora i razvoja sekundarnog hiperparatiroidizma
(poremećen rad paratiroidne žlijezde). Naravno
da u diferencijalnoj dijagnozi promjena na koži
mogu doći u obzir i sve ostale kožne bolesti,
zbog čega je potrebno promjene pokazati liječniku.
Liječenje treba započeti strožim režimom prehrane,
sa smanjenim unosom fosfata, boljom kontrolom
sekundarnog hiperparatiroidizma (upotreba lijekova
koji vežu fosfor, vitamina D), povećanjem doze
isporučene dijalize te, po potrebi, operativnim
zahvatom kojim se odstranjuju paratiroidne žlijezde.
Potrebno je napraviti dijagnostičku obradu.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Postoji
li naprava-uređaj koji se nosi da se ne bi išlo
na dijalizu. Nešto je, kao, napravljeno u Americi
i košta 500 dolara. Je li to još jedna novost
koja nije točna?
Odgovor: Potraga za "idealnim"
načinom nadomještanja bubrežne funkcije je u tijeku
i više skupina istraživača testira različite aparate
kojima se vrši dijaliza. Navedeni aparati pokušavaju
nadomjestiti aparate za hemodijalizu, nose se
na leđima ili vuku na kolicima uz sebe, ali niti
jedan do sada nije uspio u potpunosti zamijeniti
hemodijalizu ili peritonejsku dijalizu. Radi se
o testnim modelima koji još uvijek nisu dostupni
za široku uporabu. Kako je učinkovitost takve
dijalize značajno manja od klasične hemodijalize,
postupak je potrebno provoditi tijekom dužeg vremenskog
razdoblja.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Na
hemodijalizi sam i zanima me koji je optimalan
protok krvi i optimalan protok vode (dijalizat)?
Odgovor: Parametri dijalize
propisuju se individualno za svakog pacijenta,
s ciljem isporuke adekvatne doze dijalize. Uobičajeni
protok krvi je >300 ml/min, uz protok dijalizne
otopine od 500 ml/min.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Kako
se postavljaju igle za dijalizu, obje u venu ili
jedna u venu i jedna u arteriju? Kako prepoznati
arteriju od vene, jer sam vidjela da na mjestu
gdje su igle postavljene nema dijela gdje se može
napipati pulsiranje arterije, pa ne znam kako
ću je prepoznati?
Odgovor: Arteriovenska fistula
predstavlja izravni spoj arterije i vene. "Sazrijevanjem"
fistule, venski dio se proširi i zadeblja, kako
bi mogao prihvatiti protok većeg volumena krvi
pod tlakom većim od uobičajenog venskog tlaka.
Igle ("fistuline") se uvijek postavljaju
u venski dio fistule. Idealno bi bilo iglu kojom
se krv dovodi u uređaj za dijalizu postaviti u
smjeru dotoka krvi u venu (dakle, niže na ruci
pacijenta), a iglu kojom se pacijentu vraća pročišćena
krv postaviti prema gore (u smjeru kretanja krvi
u ruci pacijenta).
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Smije
li se piti alkohol ako pacijent ide na dijalizu.
Odgovor: Alkohol se bolesnicima
na dijalizi ne preporučuje, zbog mogućeg interferiranja
s čitavim nizom lijekova koji se troše u prevenciji
sekundarnih komplikacija bubrežne bolesti.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Poštovani,
moja majka ide na hemodijalizu i ima anginu pektoris.
Nedavno je ostavljena u bolnici zbog jakih bolova
u lijevoj strani prsnog koša. Inače su ti bolovi
učestali i snažni i traju već duže vrijeme. Najčešće
počnu 1 sat pred kraj dijalize. Nakon tinidila
oslabe, da bi se ponovno pojavili i tako isprekidano,
u intervalima, do jutra. Na otpusnom su pismu
napisali "kalcificirani mitralni prsten i
snz koji je nepokretan". Što to točno znači
i kako to liječiti? Spomenula bih i njezin napuhan
vrat, koji naočigled pulsira, i njeno teško disanje
nakon i najmanje fizičke aktivnosti, u njenom
slučaju penjanje uza stube. Je li svemu tome isti
uzrok? Hvala, pozdrav.
Odgovor: Vaša majka ima simptome
smanjene prokrvljenosti srčanog mišića, koja se
pogoršava pri najmanjem naporu. Potrebno je učiniti
kardiološku obradu koja bi trebala uključiti i
koronarografiju. Kalcificirajuće promjene na srcu
i krvnim žilama su vrlo čest nalaz u bolesnika
koji se liječe dijalizom, a njihov opseg se povećava
s dobi i trajanjem dijalize. Upravo su srčanožilne
bolesti vodeći uzrok pobolijevanja i smrtnosti
u bolesnika na dijalizi. Javite se kardiologu.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Pacijent
sam na peritonejskoj dijalizi, posljednjih nekoliko
tjedana imam konstantno povišen CRP. Na početku
se sumnjalo na upalu grla no ona je izliječena,
a CRP je i dalje visok. Postoji li mogućnost da
imam neko upalno žarište koje mi je napalo i bubrege,
a sada se i dalje javlja.
Odgovor: C-reaktivni protein
(CRP) je pokazatelj upale u organizmu. Upala ne
označava samo pojam "bakterijske infekcije"
već i bilo kojeg drugog upalnog procesa. Veliki
dio bolesnika na dijalizi ima blago povišen CRP
kao odraz nespecifične upale u organizmu uslijed
uremije, liječenja dijalizom, kontakta s umjetnim
materijalima i slično. Pitanje je koliko je visok
Vaš CRP? Da li je ponovljen bris ždrijela i nosa?
Da li je CRP bio povišen i prije upale grla? Imate
li kakvih tegoba? Obratite se nadležnom nefrologu
radi konzultacije i razmatranja potrebe detaljnije
dijagnostičke obrade.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Može
li se dijalizirati osoba koja je zbog krvarenja
u mozgu u komi?
Odgovor: S tehničkog stanovišta
nema razloga da se osoba koja razvije krvarenje
u mozgu ne dijalizira ukoliko to dozvoljava njeno
opće stanje. Procjena o potrebi liječenja invazivnom
metodom poput dijalize u tako teških bolesnika
uvijek mora biti individualna.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Koliko
se često u tjednu ide na dijalizu? Hvala unaprijed
Odgovor: Broj hemodijaliza u
tjednu iznosi 2-4, ovisno o ostatnoj bubrežnoj
funkciji i kliničkom statusu bolesnika. Velika
većina bolesnika zahtijeva 3 postupka hemodijalize
tjedno. Bolesnici s težim srčanim bolestima ili
nekim drugim kliničkim indikacijama mogu privremeno
ili trajno trebati i 4 postupka hemodijalize tjedno.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Koliko
se najviše godina može živjeti s dijalizom?
Odgovor: Na početku liječenja
nadomještanjem bubrežne funkcije nije moguće prognozirati
koliko će bolesnik živjeti. Životni vijek bubrežnih
bolesnika ovisi o čitavom nizu čimbenika, koji
uključuju osnovnu bubrežnu bolest, pridružene
bolesti, način liječenja, komplikacije osnovne
bolesti, komplikacije liječenja i, naravno, suradljivost
samog bolesnika. Napretkom medicinske znanosti
životni vijek bubrežnih bolesnika se produžuje.
Nadomještanje bubrežne funkcije je moguće putem
tri metode: peritonejske dijalize, hemodijalize
i transplantacije bubrega. Najboljom metodom se
smatra transplantacija bubrega. U idealnom slučaju,
kada postoji živi davatelj, transplantacija bubrega
se može obaviti prije kretanja s dijalizom (tzv.
preemptivna transplantacija). U našoj skrbi je
veliki broj bolesnika koji različitim metodama
liječe nadomještanja bubrežne funkcije više od
30 godina.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Koliko
tekućine smije popiti bolesnik na peritonejskoj
dijalizi?
Odgovor: Unos tekućine u bolesnika
na peritonejskoj dijalizi je ograničen s dva čimbenika:
ostatnom diurezom (obujmom tekućine koja se odstrani
mokraćom) i ultrafiltracijskom sposobnošću peritonejske
membrane da odstrani suvišnu tekućinu. Kako bolesnici
na peritonejskoj dijalizi u pravilu značajno duže
zadržavaju ostatnu diurezu od bolesnika na hemodijalizi,
u toj je skupini bolesnika upravo slobodniji unos
tekućine jedan od ključnih čimbenika bolje kvalitete
života. Prilikom proračunavanja dozvoljenog unosa
tekućine uzmite u obzir i najmanje 500 ml koji
se odstrane disanjem, znojenjem i stolicom. Znakovi
prekomjernog volumena tekućine u tijelu su edemi
(na nogama, oko očiju) i visok krvni tlak.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Smije
li se bolesnik na peritonejskoj dijalizi baviti
sportom ili tjelovježbom?
Odgovor: U više je navrata pisano
o tjelovježbi u bubrežnih bolesnika. Svaki bolesnik
treba biti fizički aktivan koliko mu to dozvoljava
njegovo opće stanje. Najbolja je tjelovježba šetnja
u prirodi, po mogućnosti u dobrom društvu. Ne
košta ništa, a pogoduje svim organskim sustavima.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Prije
dva mjeseca je načinjen veliki operativni zahvat
na srcu pacijenta, nakon čega bubrezi još uvijek
ne mogu funkcionirati samostalno. Hoće li se dijaliza
obavljati samo još određeno vrijeme, dok se bubrezi
ne vrate u normalu, ili je potreba za dijalizom
već dva mjeseca nekakav znak da će se morati obavljati
doživotno. Ne znam je li normalno nakon operacije
na srcu da bubrezi ne funkcioniraju, a ujedno
me strah da je možda došlo do trajnog oštećenja
bubrega, jer mi se čini da je dva mjeseca dug
period za njihov oporavak. Ne znam, nisam stručnjak
pa vas molim za odgovor.
Odgovor: Operacije na otvorenom
srcu su relativno često komplicirane poremećajem
prokrvljenosti abdominalnih organa, što dovodi
do razvoja akutnog zatajenja bubrega. Veliki dio
bolesnika vrlo brzo uspije oporaviti bubrežnu
funkciju i nadomještanje bubrežne funkcije zahtijevaju
tek tijekom kratkog vremena. Neki bolesnici razviju
teško, nepovratno oštećenje bubrega i zahtijevaju
uključivanje u kronični program dijalize. Čitav
niz čimbenika određuje opseg oštećenja bubrežne
funkcije, pa bez dodatnih informacija o bolesniku
nije moguće dati precizan odgovor. Životna dob,
vrsta operativnog zahvata, opće stanje bolesnika,
infekcije, bubrežna funkcija prije operativnog
zahvata i pridružene bolesti (primjerice šećerna
bolest) u velikoj mjeri određuju prognozu. Potreba
za hemodijalizom dužom od dva mjeseca nakon operativnog
zahvata nije dobar prognostički znak. Preporučujem
da dodatne informacije zatražite od ordinirajućeg
nefrologa koji ima potpuni uvid u stanje bolesnika.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Postoji
li mogućnost trudnoće na dijalizi? Što se sve
mora poduzeti da bi se trudnoća iznijela do kraja?
Odgovor: Mogućnost trudnoće
na dijalizi nije zanemariva. Iako je plodnost
smanjena, a visoka je i mogućnost komplikacija,
trudnoća na dijalizi se može iznijeti do kraja
uz pažljivu skrb nefrologa i ginekologa. Plodnost
se značajno povećava nakon uspješne transplantacije
bubrega. Preporučuje se da bolesnice ne ostanu
trudne tijekom prve dvije godine po transplantaciji,
dok se ne postigne dugotrajno stabilna funkcija
presatka uz mogućnost snižavanja doze imunosupresijskih
lijekova. O svojim planovima za trudnoću obavezno
obavijestite svog nefrologa
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Koliko
se često u tjednu ide na dijalizu?
Odgovor: Broj hemodijaliza u
tjednu iznosi 2-4, ovisno o ostatnoj bubrežnoj
funkciji i kliničkom statusu bolesnika. Velika
većina bolesnika zahtijeva 3 postupka hemodijalize
tjedno. Bolesnici s težim srčanim bolestima ili
nekim drugim kliničkim indikacijama mogu privremeno
ili trajno trebati i 4 postupka hemodijalize tjedno.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Zanima
me koje vrste voća i povrća smiju konzumirati
osobe koje idu na dijalizu?
Odgovor: Jedna od osnovnih funkcija
bubrega je izlučivanje elektrolita iz organizma.
U bolesnika kojima ne funkcioniraju bubrezi i
koji zahtijevaju liječenje dijalizom dolazi do
poremećaja koncentracije elektrolita u tjelesnim
tekućinama. Osobito je opasna hiperkalijemija
zbog mogućeg razvoja smrtonosnih srčanih aritmija.
Kako bi prevenirali razvoj hiperkalijemije bolesnici
na dijalizi moraju izbjegavati namirnice bogate
kalijem. Postoji čitav niz različitih tablica
koje sadrže informacije o sadržaju kalija u 100
g određene namirnice. Treba naučiti čitati takve
tablice jer bolesnik zasigurno neće pojesti 100
g peršina, dok 100 g teži jedna polovina banane.
Kalijem su osobito bogate banane i rajčica, u
našim krajevima omiljene namirnice. Naravno da
i svi pripravci rajčice obiluju kalijem. Bolesnicima
se preporučuje da konzumiraju jabuke koje sadrže
relativno malo kalija. I njih se smije uzimati
samo u ograničenim količinama (1 jabuka dnevno).
Najteže je biti umjeren, ali upravo umjerenost
omogućuje optimalan način prehrane bubrežnih bolesnika.
Ne trebate biti željni voća. Pojedite 1/3 banane
tjedno, 1 rajčice i slično. Taj dan ne konzumiraje
ostale namirnice bogate kalijem. Relativno malo
kalija sadrže kruške, borovnica, mandarina, naranča,
lubenica, dinja.
Treba izbjegavati orašasto voće,
grožđice, suho voće i kikiriki zbog visokih vrijednosti
kalija, a relativno niske nutritivne vrijednosti.
Od povrća se preporučuje svježi krastavac, paprika,
crveni luk, tikvice. Naravno da se smiju konzumirati
i ostale vrste voća i povrća, ali u malim količinama.
Vodite računa i o unosu tekućine, jer primjerice
lubenice sadrže veliki udio vode.
Detaljne upute o prehrani su dostupne u centrima
za dijalizu i brojnim brošurama koje su dostupne
bubrežnim bolesnicima.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Mom
mužu je određena dijagnoza IGA-Glomerulonephrititis.
Pije tablete koje inače uzimaju oni koji imaju
visok tlak, to su tablete Diovan 80 mg sastav
Valsartan. Ove tablete koristi već godinu dana,
ali se količina bjelančevina u urinu ne smanjuje.
Dali je ovo odgovarajuća terapija ili se može
nešto drugo pokušati.
Diovan pripada skupini lijekova koji se koriste
za sniženje krvnog tlaka, a kao dodatan povoljan
učinak u bubrežnih bolesnika mora se istaknuti
i smanjivanje proteinurije. Na žalost, tvrdokornu
proteinuriju nije moguće potisnuti u svih bolesnika.
U pitanju nema dovoljno podataka o bolesniku (bubrežna
funkcija, veličina proteinurije, dob bolesnika,
pridružene bolesti...), pa bez uvida u kliničko
stanje bolesnika i laboratorijske parametre nije
moguće pružiti precizniji odgovor.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Prije
dva mjeseca je napravljen veliki operativni zahvat
na srcu pacijenta, nakon čega bubrezi još uvijek
ne mogu funkcionirati samostalno. Da li će se
dijaliza obavljati samo još određeno vrijeme dok
se bubrezi ne vrate u normalu ili je potreba za
dijalizom već dva mjeseca nekakav znak da će se
morati obavljati doživotno. Ne znam da li je to
normalno nakon operacije na srcu da bubrezi ne
funkcioniraju, a ujedno me strah da je možda došlo
do trajnog oštećenja bubrega, jer mi se čini da
je dva mjeseca dug period za njihov oporavak.
Odgovor: Operacije na otvorenom
srcu su relativno često komplicirane poremećajem
prokrvljenosti abdominalnih organa što dovodi
do razvoja akutnog zatajenja bubrega. Veliki dio
bolesnika vrlo brzo uspije oporaviti bubrežnu
funkciju, i zahtijevaju nadomještanje bubrežne
funkcije tijekom kratkog vremena. Neki bolesnici
razviju teško nepovratno oštećenje bubrega i zahtijevaju
uključivanje u kronični program dijalize. Čitav
niz čimbenika određuje opseg oštećenja bubrežne
funkcije, pa bez dodatnih informacija o bolesniku
nije moguće dati precizan odgovor. Životna dob,
vrsta operativnog zahvata, opće stanje bolesnika,
infekcije, bubrežna funkcija prije operativnog
zahvata i pridružene bolesti (primjerice šećerna
bolest) u velikoj mjeri određuju prognozu. Potreba
za hemodijalizom duže od dva mjeseca nakon operativnog
zahvata nije dobar prognostički znak. Preporučujem
da dodatne informacije zatražite od ordinirajućeg
nefrologa koji ima potpuni uvid u stanje bolesnika.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Što
ako je vrijednost krvnog tlaka u trudnoći manja
od normalne?
Odgovor: Arterijski tlak se
u trudnoći normalno smanjuje. Kod zdravih ljudi
nema donje granice normalnog tlaka. Prema tome,
nemate razloga za zabrinutost, iako niži tlak
može biti povezan s tegobama (omaglice, ubrzani
rad srca...).
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Idem
na dijalizu od 1997. godine. Sada imam 74 godine.
Liječnici su mi prije par godina rekli da imam
hepatitis B.
Prije mjesec dana sam odjednom prestao hodati.
Nemam snage u nogama. Bio sam u bolnici 10-ak
dana i otpušten sam s odgovorom da idem već 10
godina na dijalizu i da to tako mora biti. Rekli
su mi da je to kod mene depresija. Dobio sam gomilu
lijekova: kalcij karbonat, preliv, essentiale,
folan, oligovit, bensedin, nifelat, beviplex,
i još par njih. Sada više uopće ne mogu stajati
i strahovito sam nervozan. Zanima me ima li to
moje otkazivanje nogu veze s dijalizom ili s hepatitisom
B, ili je u pitanju nešto treće? Ima li nade za
moje noge, pošto sam se do prije mjesec dana odlično
osjećao?
Odgovor: Stanje kroničnog zatajenja
bubrega (uremija) može biti povezano s oštećenjem
živaca (neuropatija), uz koju se može razviti
slabost nogu i otežano hodanje. Međutim, obzirom
da su Vaše tegobe nastale naglo, potrebno je isključiti
i druga stanja koja oštećuju funkciju mišića ili
živaca koji pokreću mišiće nogu. S obzirom da
ste bili hospitalizirani, vjerojatno je učinjena
detaljna dijagnostička obrada, uključujući i neurološku.
Bez uvida u pojedinosti Vašeg kliničkog stanja
i nalaze učinjenih pretraga nije moguće pružiti
precizniji odgovor.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje:
Po kojem kriteriju se određuje kojem bolesniku
dati koji filtar? Smiju li se jednom pacijentu
filtri učestalo izmjenjivati?
U principu se filtri za dijalizu razlikuju obzirom
na materijal od kojega su načinjeni, na propusnost
tvari različite veličine i prema površini. Za
praktičnu primjenu je važno znati kolika je sposobnost
filtra za odstranjivanje ureje, jer se tako može
izračunati doza dijalize (Kt/V) koju bi primjenom
određenog filtra pacijent primio. Pacijentima
na dijalizi se jednom mjesečno, prema nalazu ureje
prije i nakon dijalize, određuje adekvatnost dijalize
("doza" dijalize) - prema Kt/V ili postotku
smanjenja ureje, i na temelju tog nalaza obavljaju
se prilagodbe propisivanja dijalize. U sklopu
tih prilagodbi moguće je mijenjati i vrstu filtra.
Vrstu filtra određuje i odabir načina na koji
se pacijenta dijalizira (niskoprotočna dijaliza,
visokoprotočna dijaliza, hemodijafiltracija).
Kod učestalosti promjena filtra jednom pacijentu
nema ograničenja.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Po
kojem se kriteriju određuje dužina trajanja hemodijalize?
Odgovor: Cilj dijalize je da
se bolesniku adekvatno nadomjesti izgubljena bubrežna
funkcija. Standardno trajanje dijalize je 4 sata.
Iznimno, pacijentima koji imaju značajnu preostalu
vlastitu bubrežnu funkciju (obično u kraćem razdoblju
nakon započinjanja liječenja dijalizom) moguće
je skratiti trajanje pojedinog postupka (obično
na 3 sata) i/ili broj tjednih postupaka (npr.,
2 postupka). Nasuprot tome, onim pacijentima u
kojih se standardnim trajanjem i brojem postupaka
ne uspijeva osigurati dovoljna doza dijalize,
dijaliza se produžuje (npr., na 3 i po ili 4 sata).
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Na
koji način transplantirani bolesnici trebaju uzimati
imunosupresivnu terapiju? Ako je u pitanju trojna
terapija, mogu li jutarnju dozu popiti odjednom,
ili je potreban vremenski razmak i s čime ih je
najbolje popiti?
Odgovor: Imunosupresijsku terapiju
uvijek treba uzimati na isti način.
Može se uzimati natašte ili nakon obroka, ali
uvijek u isto vrijeme i na isti način. Ne postoje
jasna pravila o razmaku u uzimanju imunosupresijskih
lijekova. Bilo bi poželjno da postoji određeni
vremenski razmak od primjerice sat vremena između
uzimanja dva različita imunosupresijska lijeka,
ali je činjenica da je to većini bolesnika nepraktično
i da se toga ne pridržavaju. Ponovo naglašavamo
važnost ujednačenog postupanja. Izuzetak čini
imunosupresijski protokol koji obuhvaća i kalcijneurinski
inhibitor (ciklosporin ili takrolimus) i sirolimus.
U takvom slučaju je obvezno načiniti razmak od
4 sata, te ciklosporin uzeti u 8 sati ujutro,
a sirolimus u 12 sati. Lijekovi se mogu popiti
s vodom, jogurtom ili narančinim sokom. Nikad
ih se ne smije uzimati sa sokom od grejpfruta.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Trebaju
li se bolesnici na dijalizi i transplantirani
cijepiti protiv pneumokoka?
Odgovor: Cijepljenje je obvezno
za splenektomirane bolesnike, a poželjno za sve
bubrežne bolesnike. Ne preporučuje se unutar prvih
6 mjeseci po transplantaciji. Problem s cijepljenjem
protiv pneumokoka u populaciji bubrežnih bolesnika
je smanjena proizvodnja zaštitnih protutijela
i skraćen odgovor na cjepivo u odnosu prema općoj
populaciji.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Smiju
li se bolesnici na dijalizi i transplantirani
kupati na bazenima?
Odgovor: Za pacijente na hemodijalizi
koji se dijaliziraju preko fistule nema zapreke
za kupanje u moru, ili u bazenu s kloriranom vodom.
Kupanje u rijekama i jezerima je manje prihvatljivo,
zbog manje mikrobiološke čistoće takvih voda.
Pacijenti koji se dijaliziraju preko trajnog dijaliznog
katetera i pacijenti na peritonejskoj dijalizi
mogu se kupati u dobro održavanim bazenima s kloriranom
vodom i ili u čistom moru. Dijalizni kateter (peritonejski
ili venski) mora se prekriti nepromočivom samoljepljivom
oblogom (odn. vrećicom). Nakon kupanja bi pacijent
trebao očistiti izlazište katetera i po mogućnosti
izmijeniti tekućinu. U svakom slučaju, pacijent
bi se u vezi kupanja u javnim bazenima trebao
dodatno posavjetovati sa svojim nefrologom.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Koje
su indikacije da bi nefrolog pacijentu na dijalizi
prepisao manje štetan vezač fosfora, poput sevelamer
hidroklorida (Renagel)?
Odgovor: Ako dijalizirani bolesnik
ima serumski fosfor (P) >1,78 mmol/l i serumski
kalcij (Ca) >2,54 mmol/l, ili PTH <16,5
pmol/l, ili obimne kalcifikate krvnih žila i/ili
mekih tkiva, prednost treba dati sevelamer hidrokloridu
(Renagel).
/ prof. dr. sc. Petar Kes
Pitanje: Što
su kalcifikati, kako i gdje nastaju?
Odgovor:
• (1) Povećana koncentracija
serumskog fosfora (P), (2) povećani umnožak Ca
x P, kao i (3) doza vezača fosfora koji sadrži
kalcij (Ca), ključne su odrednice za nastanak
kalcifikata u mekim tkivima i krvnim žilama (čak
i u djece, odnosno mladih bolesnika koji se liječe
/hemo/dijalizom).
• Uslijed hiperfosfatemije
(serumski fosfor >2,0 mmol/l) i aktiviranja
natrijske crpke na membrani stanice (NPC), a uz
visoku koncentraciju kalcija u serumu, dolazi
do ulaska iona kalcija u stanice i pokretanja
unutarstaničnih procesa koji imaju za posljedicu
vezivanje kalcija za proteine unutar stanice,
njegovo taloženje i kalcificiranje tkiva.
• Kalcifikati mogu nastati
u svim tkivima i organima.
Do stvaranja kalcifikata u stanicama krvnih žila
(endotelne stanice) može doći i bez hiperfosfatemije,
a odgovorni čimbenici su:
• oštećenje krvne žile
(hipertenzija, šećerna bolest...),
• dislipidemija,
• oksidativni stres,
• disfunkcija endotela,
• kronična upala,
• čimbenik rasta iz trombocita,
• genetska predispozicija...
/ prof. dr. sc. Petar Kes
Pitanje: Kolike
su dopuštene vrijednosti unosa bjelančevina, fosfora,
kalcija i kalija između dijaliza?
Odgovor: Postupnik 3.1. Preporučeni
unos bjelančevina:
• Unos bjelančevina kod
klinički stabilnog bolesnika s kroničnim zatajenjem
bubrega koji se liječi hemodijalizom treba biti
najmanje 1,1 gram proteina po kilogramu idealne
tjelesne težine dnevno.
• Postignuti nPCR (engl.
Normalized protein catabolic rate; katabolizam
proteina izračunat u odnosu na težinu pojedinog
bolesnika) u kroničnog stabilnog bolesnika s kroničnim
zatajenjem bubrega koji se liječe hemodijalizom
treba biti najmanje 1,0 gram po kilogramu idealne
tjelesne težine dnevno.
Fosfor:
• Preporučeni dnevni unos
fosfora je 800-1000 mg.
• Bolesnika treba podučiti
dijeti.
• Dijetni unos fosfora
ne smije biti na štetu unosa bjelančevina.
Kalcij:
• Ukupan unos elementarnog
kalcija ne smije biti veći od 2000 mg dnevno,
uključujući i kalcij koji se nalazi u lijekovima-vezačima
fosfata na bazi kalcija.
Kalij:
• U bolesnika koji prije
dijalize imaju koncentraciju kalija u serumu koja
je veća od 6 mmol/l preporuča se dnevni unos kalija
od 50 do 70 mmol (1950-2730 mg) ili 1 mmol po
kilogramu idealne tjelesne težine.
/ prof. dr. sc. Petar Kes
Pitanje: Kod
kojih vrijednosti ureje, kreatinina i klirensa
kreatinina je optimalno vrijeme za početak dijalize?
Odgovor: Ne postoje jasne smjernice
kada započeti liječenje dijalizom. Bolesnici s
kroničnim zatajenjem bubrega uzrokovanim šećernom
bolešću moraju imati pristup za dijalizu (arterijsko-venoznu
fistulu ili peritonejski kateter) kod klirensa
kreatinina 20-15 ml/min/1,73m2, a ostali
bolesnici kod klirensa ?10 ml/min/1,73m2.
Bolesnici se brižno i učestalo prate i s dijalizom
se kreće prije razvoja tzv. uremijskog sindroma
(mučnine, glavobolje, nemogućnosti održavanja
ravnoteže tekućine i elektrolita). Serumski kreatinin
i ureja su nepouzdani pokazatelji bubrežne funkcije,
jer ovise o brojnim čimbenicima, poput mišićne
mase, spola i dobi bolesnika.
/ prof. dr. Petar Kes i dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
|