---------------------------------
Pitanja na temu: TRANSPLANTACIJA
Pitanje: Kako
mogu donirati bubreg?
Odgovor: Ako želite darovati
bubreg određenom primatelju, s tom osobom se trebate
obratiti transplantacijskom centru u kojem bi
se presađivanje obavilo. Ako ste altruističan
darivatelj (bez određenog primatelja), također
se javite nekom od transplantacijskih centara
(KB Merkur, KBC Osijek, KBC Rijeka ili KBC Zagreb),
gdje će se utvrditi Vaša podobnost za darivanje
bubrega. U slučaju altruističnog doniranja bubrega,
darivatelj ne saznaje ime primatelja.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Jedanaest
godina sam na dijalizi u BiH. Imam državljanstvo
Republike Hrvatske. Koji su uvjeti za ulazak na
listu za transplantaciju bubrega? Troškove ću
snositi sam, s time da dobijem predračun.
Odgovor: Kao državljanin Republike
Hrvatske, možete doći na listu Eurotransplanta
za transplantaciju bubrega s mrtvog darivatelja.
Javite se nekom od transplantacijskih centara.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Transplantirana
sam prije 4 mjeseca. Imam problema sa menstruacijama,
ako se to može nazvati problemom, pošto ne znam
je li to normalno ili ne. Naime, prva 3 mjeseca
sam imala redovite, ali oskudne menstruacije.
Prošlog mjeseca menstruacija je trajala 13 dana
i nije bio veliki odliv. Poslije 6 dana mi se
ponovo pojavila na jedan dan, pa poslije 5 dana
ponovo. Molim vas, pomozite, bila sam kod ginekologinje,
ali ona nije vidjela ništa čudno.
Odgovor: Nakon transplantacije
obično protekne neko vrijeme (do nekoliko mjeseci
nakon presađivanja) tijekom kojega su moguće nepravilnosti
menstruacijskog ciklusa. Dakle, kod Vas se ne
radi ni o čemu neuobičajenom. Ako bi krvarenja
bila obilna, ginekolog će Vam propisati odgovarajuću
terapiju.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Brat
mi je na dijalizi od srpnja 2005. Bio je na listi
za transplantaciju, međutim, kako je imao krajem
2008. i u svibnju 2009. operativne zahvate (gangrena
crijeva i kao posljedica toga kila), skinut je
s liste i liječničkim propustom nije ponovo na
nju vraćen. Zanima me postoji li način da se to
obnovi, jer ispada da brojne pretrage mora ponavljati
i vraća se na listu kao da uopće nije bio na njoj?
Obzirom na njegovo teško zdravstveno stanje, molim
vas za odgovor i savjet.
Odgovor: Vaš brat ne starta
na listi od početka, jer se vrijeme čekanja računa
od datuma prve dijalize, a ne od datuma stavljanja
na listu čekanja. Nalaze koji su nužni za aktivan
status na listi čekanja nužno je redovito obnavljati
(u intervalima koji donekle ovise o preporukama
pojedinog transplantacijskog centra). Npr., ultrazvuk
srca, ultrazvuk trbušnih organa i ergometriju
potrebno je ponavljati jednom godišnje.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Kakva
je procedura prijavljivanja na listu čekanja za
pacijente iz inostranstva? Kolika je cijena transplantacije?
Odgovor: U Hrvatskoj se na listu
čekanja za transplantaciju ne mogu prijaviti pacijenti
koji nisu hrvatski državljani. Transplantacija
je u slučaju stranaca moguća sa živog darivatelja.
Prosječna cijena zahvata i boravka u centru u
kojem je učinjena transplantacija je oko 100 000
kn.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Imam
27 godina, a prije godinu i po transplantiran
mi je bubreg. Donor je bio moj otac. Nakon transplantacije
nisam imala nikakve komplikacije, svi rezultati
su mi uredni, kreatinin mi je na zadnjoj kontroli
bio 69, a inače se kreće oko 74. Redovno pijem
terapiju cell cept, ciklosporin, aldizem, decortin.
Moje pitanje glasi: mogu li imati djece, obzirom
da mi je nakon zadnje kontrole moj doktor rekao
kako trebam požuriti s trudnoćom. Rekao je i da
mogu imati samo jedno dijete. Izašla sam zbunjena
iz ordinacije, jer još uvijek ne planiram imati
djecu, barem ne za još 2-3 godine, a i još uvijek
nisam dovoljno spremna za djecu. Želim vaše mišljenje,
da mi kažete malo više o trudnoći u nas djevojaka
koje smo s transplantiranim bubregom.
Odgovor: Možete imati djecu.
Trudnoću se može planirati najranije 6 mjeseci
nakon transplantacije, optimalno barem 1-2 godine
nakon transplantacije. Možete imati i više od
jedne trudnoće. Prije planiranja trudnoće potrebno
je prilagoditi lijekove - u Vašem slučaju zamijeniti
CellCept Imuranom.
/ doc. dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: koliko
često i u kom položaju osobe smiju imati seksualne
odnose s transplantiranim bubregom. Dali treba
da koristim kondom i ako samo imam odnos sa svojim
mužem?
Odgovor: Učestalost i spolnih
odnosa i položaj pri njima nisu ograničeni transplantacijom
bubrega. Pacijentice s presađenim bubregom, koje
su u reproduktivnoj dobi trebaju koristiti kontracepciju,
jer je potrebno izbjeći neželjenu trudnoću. Trudnoća
nakon transplantacije bubrega mora se planirati,
jer je prije nje potrebno prilagoditi imunosupresivnu
i drugu terapiju.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Koji
je postupak za uvrštenje na listu čekanja za transplantaciju
bubrega?
Odgovor: Potrebno je obaviti
detaljnu obradu kojom se utvrđuje odsutnost infekcije,
postojanje eventualnih pridruženih bolesti i isključuje
značajna srčana i krvožilna bolest. Potrebno je
obaviti tipizaciju tkiva. S nalazima učinjenih
pretraga potrebno je javiti se u transplantacijsku
ambulantu jednog od transplantacijskih centara
(KB Merkur, KB Osijek, KBC Rijeka ili KBC Zagreb).
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Dali
lijekovi imaju štetni utjecaj na kvalitetu i količinu
sperme pijem equoral, cellcept dekortin, omnik,
ormidol, nifepedin, leskol xl i alupurinol.
Odgovor: Kronično zatajenje
bubrega povezano je sa smanjenim stvaranjem sperme.
Stupanj poremećaja stvaranje sperme razmjeran
je trajanju razdoblja liječenja dijalizom. Nakon
transplantacije se spolna endokrina funkcija popravlja.
Lijekovi koje uzimate u načelu ne ometaju u značajnoj
mjeri stvaranje i kvalitetu sperme, mada ima istraživanja,
osobito na pokusnim životinjama, koja su pokazala
štetni učinak ciklosporina na proces stvaranja
sperme. Imunosupresivni lijekovi koji su u značajnoj
mjeri povezani sa smanjenjim stvaranjem sperme
su sirolimus i everolimus.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Mojoj
mami je transplantiran bubreg prije godinu i pol,
transplantirana je na Rebru. Dva mjeseca nakon
toga je umrla "navodno" od embolije
pluća u bolnici Jordanovac. Dobila je neku bakteriju
od koje su je oni liječili i obrazloženje je bili
da ni sami ne znaju što se desilo.Ona je već dobro
mokrila, ali je još stavljana na dijalizu. Moje
pitanje je KADA ĆE SE U NAŠIM BOLNICAMA KONAČNO
NAPRAVITI PRAVI UVIJETI ZA IZOLACIJU NAKON TRANSPLATACIJE,
JER JEDINA IZOLACIJA KOJU SMO MI TAMO MOGLI VIDJETI
SU OBIČNE MASKE ZA LICE I JEDNOKRATNE RUKAVICE!
PACIJENATA U SOBAMA PREVIŠE, UOPĆE TI BOLESNICI
NISU IZOLIRANI KAKO PRILIČI TAKVIM ZAHVATIMA!
ZAR JE UOPĆE ČUDNO KADA DOBIJU BILO KAKVU BAKTERIJU!
Bolje je ne raditi takve transplantacije nego
da ljudi poslije tako umiru zbog nedostatka uvjeta
i zbog čistog zbrajanja! Mi smo zahvat napravili,
svoje smo obavili, a za ostalo će se pobrinuti,
tko? Nema se novaca u zdravstvu, e pa onda se
transplantacije i ne rade! Što vrijedi čovjeku
dati nadu na mjesec dana, a poslije on umre! Ovako
je mogao živjet kako tako na dijalizi, pa dok
ide, ide! To me jako brine, jer to sutra možemo
biti ja ili vi! Bolje kvalitetna dijaliza nego
umiranje nakon transplantacije!
Odgovor: Transplantacija bubrega
(ili drugog organa) je povezana s rizikom od teških
komplikacija, uključujući i rizik od smrtnog ishoda.
U ranom poslijeoperativnom periodu osobito je
velik rizik od infekcija. Iako uvjeti smještaja
transplantiranih bolesnika u našim bolnicama često
nisu idealni, rezultati transplantacije u Hrvatskoj
su usporedivi onima u razvijenijim zemljama. I
u našim uvjetima presađivanje bubrega je za većinu
pacijenata bolji izbor nego ostanak na dijalizi.
Iako je kratkoročni rizik od smrtnog ishoda veći
nakon transplantacije (u neposrednom periodu nakon
operacije presađivanja), dugoročno preživljenje
nakon transplantacije je bolje, u odnosu na pacijente
koji nastavljaju liječenje dijalizom. Pacijent
mora biti unaprijed upoznat sa svim rizicima (i
koristima) koje donosi transplantacija. Medicinsko
osoblje pak mora poduzimati sve da se ti rizici
smanje na najmanju moguću mjeru.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Moja
nećakinja je imala krvarenje na mozgu,a ima i
visok tlak. Stanje se stabilizira, ali tlak i
dalje varira. Ona čeka na transplantaciju bubrega,
a ja sam na ispitivanju kao potencijalni donor.Ima
li šanse da se transplantacija obavi. Ja to silno
želim.
Odgovor: Povišeni tlak primatelja,
pod uvjetom da je relativno dobro kontroliran
i da nema akutnih komplikacija (npr. skorašnje
krvarenje u mozak, akutni infarkt miokarda) nije
prepreka transplantaciji. Ukoliko ste Vi podobni
donor, nema razloga da se presađivanje ne obavi.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Zanima
me koji su simptomi odbacivanja transplantiranog
bubrega i do kada se čeka s vađenjem istog?
Odgovor: Odbacivanje presađenog
bubrega može nastupiti u različitim stadijima
nakon transplantacije, pa i nakon zatajivanja
funkcije presatka, odnosno povratka na liječenje
dijalizom. Simptomi odbacivanja presatka mogu
uključivati visoku temperaturu, hipertenziju,
bolove u presatku, tvrd i otečen presadak, pojavu
krvi u mokraći, naglo smanjivanje volumena mokraće...
U eri suvremene imunosupresije, akutno odbacivanje
se najčešće otkriva na temelju laboratorijskih
nalaza (porast kreatinina), jer imunosupresija
sprječava razbuktavanje žestoke reakcije odbacivanja.
Nakon povratka na dijalizu treba imunosupresiju
postupno ukidati kako ne bi došlo do akutnog odbacivanja,
kada je neophodno napraviti graftektomiju. Treba
naglasiti da nije potrebno vaditi svaki presadak,
jer nakon prestanka funkcioniranja u njemu dolazi
do razvoja fibroze (stvaranja ožiljenog tkiva).
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Što
je bitno prilikom utvrđivanja podudaranosti bubrega?
Je li bitna samo krvna grupa ili...?
Odgovor: Za određivanje podudarnosti
između davatelja i primatelja određuje se podudarnost
u krvnim grupama i podudarnost u HLA antigenima.
Bolja podudarnost se povezuje s boljim preživljavanjem
presatka i primatelja, zbog potrebe za manje intenzivnom
imunosupresijom.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Čekam
transplantaciju i imam puno pitanja u glavi! Pregleda
li se bubreg prije same transplantacije je li
ispravan?
Odgovor: Svaki potencijalni
davatelj prolazi čitav niz laboratorijskih i radioloških
testova, s ciljem utvrđivanja kvalitete organa
koji se transplantiraju. Za procjenu funkcije
bubrega važne su vrijednosti ureje i kreatinina,
te nalaz sedimenta mokraće. Od radioloških pretraga
je značajan nalaz ultrazvuka, koji pokazuje morfološke
karakteristike organa. Završna procjena se vrši
neposrednim pregledom organa pred samu transplantaciju.
U slučaju sumnje u kvalitetu organa, radi se tzv.
nulta biopsija, kojom se procjenjuje histološka
slika bubrega i na temelju koje se tada donosi
završno mišljenje o transplantaciji organa. Obavljaju
se i različiti drugi testovi, kako bi se otkrila
eventualna bolest davatelja koja bi se s transplantiranim
organom mogla prenijeti primatelju.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Nakon
koliko vremena poslije transplantacije se može
planirati trudnoća i o čemu to ovisi? Kakva terapija
se preporuča u tom razdoblju planiranja?
Odgovor: Trudnoća se može planirati
dvije godine po transplantaciji, u slučaju urednog
funkcioniranja presatka. Imunosupresijska terapija
se reducira u dogovoru s nefrologom, a neki lijekovi
se moraju zamijeniti, zbog mogućeg štetnog djelovanja
na plod. Prije trudnoće je potrebno obaviti ginekološki
pregled. Osobito je važna dobra regulacija krvnog
tlaka.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Koliko
dugo djeca čekaju transplantaciju bubrega?
Odgovor: Eurotransplant definira djecu kao osobe
koje su dijalizu započele prije 16. godine, ili
koje su prijavljene na listu čekanja prije 16.
godine, a s dijalizom su započele do 17. godine
života. Prema pravilima Eurotransplanta, djeca
imaju prednost u odnosu na odrasle pacijente na
dijalizi, tako da im se dodjeljuju dodatni bodovi
na listi čekanja, u ovisnosti o dobi i o podudarnosti
tkiva.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Zanima
me treba li prije transplantacije bubrega odstraniti
policistične bubrege ili ne? A ako se ne odstrane,
postoji li mogućnost da novi bubreg bude napadnut
policistozom?
Odgovor: Prije transplantacije
nije nužno odstranjivanje policističnih bubrega.
Oni se odstranjuju u slučaju ranijih čestih infekcija,
sumnje na tumor, ili ako u trbušnoj šupljini nema
dovoljno mjesta za presađeni bubreg. Policistična
bolest bubrega uzrokovana je genskim poremećajem
i ne može se proširiti na presađeni bubreg.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Koji
se čajevi i hrana posebno preporučuju nakon transplantacije
bubrega?
Odgovor: Nakon presađivanja
se ne preporučaju nikakvi posebni čajevi. Štoviše,
brojne tvari mogu utjecati na metabolizam lijekova
u organizmu, pa mogu promijeniti koncentracije
imunosupresivnih lijekova. U ranom razdoblju nakon
presađivanja, kada je razina imunosupresije najviša,
ne preporuča se svježe voće i povrće. Kasnije,
nakon što prođe nekoliko mjeseci od presađivanja,
ako je funkcija bubrega dobra, nema nikakvog ograničenja
u prehrani. Ukoliko je prisutan povišen arterijski
tlak, potrebno je smanjiti unos soli.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Upravo
mi je prošlo 6 mjeseci od transplantacije. Pijem
Sandimun Neoral od 100 mg, CellCept 1 g ujutro
i navečer, te 10 Decortina ujutro. U doglednoj
budućnosti planiram imati dijete, pa me zanima
smetaju li ove tablete koje pijem u trudnoći i
hoću li ih morati mijenjati? Zanima me i koliko
treba proći vremena da bih uopće mogla raditi
na tome i kakvih ste iskustava imali s trudnoćama?
Odgovor: Premda je moguća uspješna
trudnoća i rađanje zdravog djeteta i uz kombinaciju
lijekova koje Vi uzimate, uobičajeno je zamijeniti
CellCept (ili Myfortic) Imuranom, s kojim postoji
više iskustva u trudnoći. CellCept (ili Myfortic)
je potrebno prekinuti 6 tjedana prije planirane
trudnoće. Trudnoća transplantirane osobe, u odnosu
na trudnoću zdrave žene, povezana je s većim rizikom
od rađanja mrtvorođenčeta (1-3%), spontanog pobačaja
(10-15%), prijevremenog poroda (u oko 50% slučajeva)
i od rađanja bebe smanjene porođajne težine (u
oko 50% trudnoća). Nakon poroda, dijete nadoknadi
zastoj u rastu. Uz imunosupresiju koja se sastoji
od ciklosporina ili takrolimusa, azatioprina (Imuran)
i steroida, nije značajno povišen rizik od malformacija
ploda. Za vrijeme trudnoće, transplantirane pacijentice
češće od zdravih osoba razviju arterijsku hipertenziju
ili preeklampsiju (poremećaj obilježen povišenim
arterijskim tlakom, nakupljanjem tekućine i oštećenjem
bubrega s izlučivanjem bjelančevina urinom). Rizik
od komplikacija tijekom trudnoće, kao i rizik
od pogoršanja bubrežne funkcije, raste ukoliko
je funkcija presađenog bubrega prije trudnoće
lošija. Trudnoću je potrebno planirati 1-2 godine
nakon presađivanja, u uvjetima stabilne funkcije
presađenog bubrega i uz redovitu kontrolu nefrologa
nadležnog transplantacijskog centra i ginekologa.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Prije
dva mjeseca bio sam na transplantaciji bubrega
koja je izvršena s neživoga davatelja s kojim
sam podudaran u svih 6 HLA lokusa. UZV bubrega
i krvni nalazi su potpuno uredni, kreatinin 95,
ureja 4,3. Zanima me je li potrebno raditi protokolarne
biopsije bubrega i mogu li one štetiti "novom"
bubregu?
Odgovor: Vi imate vrlo malen
rizik od epizode akutnog odbacivanja. Uz suvremeno
imunosupresivno liječenje, jedan od najvažnijih
problema nakon transplantacije bubrega je štetan
dugoročni utjecaj imunosupresivnih lijekova na
bubreg. U transplantacijskom centru moje ustanove
(KB Merkur) pacijentima predlažemo protokolne
biopsije, jer se time postiže najtočniji uvid
u stanje tkiva bubrega, čime se može dodatno individualizirati
imunosupresivno liječenje. Biopsije bubrega su
povezane s malim rizikom od krvarenja iz mjesta
uboda. Rizik od oštećenja funkcije bubrega zbog
biopsije je minimalan.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Što
poslije transplantacije bubrega, kome se obratiti?
Odgovor: Nakon presađivanja
bubrega morate se redovito kontrolirati u centru
gdje ste transplantirani. Prema dogovoru s transplantacijskim
nefrologom, dio kontrola može se obavljati i kod
nefrologa u matičnoj bolnici, odnosno dijaliznom
centru. Presađivanje bubrega nije samo čin operacije,
nego proces koji započinje pripremom za presađivanje
i koji traje dokle god presađeni bubreg funkcionira.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Ako
želim majci dati bubreg ima li utjecaj bolest
štitnjače pijem terapiju eutirox i koliko traju
pretrage?
Odgovor: Bolest štitnjače koja
je dobro regulirana medikamentoznom terapijom
ne predstavlja kontraindikaciju za davalaštvo
organa. Obrada za davalaštvo organa može trajati
od nekoliko dana u bolničkim uvjetima, sve do
nekoliko mjeseci ukoliko se pretrage obavljaju
ambulantno zbog potrebe za diferentnom dijagnostikom.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Kakvih
infekcija se transplantirani bolesnici trebaju
čuvati i kada se mogu slobodnije kretati u javnosti?
Odgovor: Transplantirani bolesnici
se trebaju čuvati svih vrsta infekcija: bakterijskih,
virusnih i gljivičnih. Uvođenjem imunosupresijske
terapije smanjuje se imunološka reaktivnost primatelja
prema presađenom bubregu, ali takva terapija nije
selektivna, pa je smanjen imunološki odgovor i
prema svim patogenim organizmima. Zbog toga raste
mogućnost razvoja različitih infekcija. U ranom
poslijetransplantacijskom razdoblju treba izbjegavati
veće skupine ljudi, a trajno valja pokušavati
izbjeći kontakt s osobama oboljelim od infektivnih
bolesti. Potrebno je održavati osobnu higijenu,
redovito mokriti i unositi dovoljnu količinu tekućine.
U jednom od sljedećih brojeva Nefrosa ćemo detaljnije
pisati o problemu infekcija nakon transplantacije
bubrega.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Na
koji način gripa ili bilo kakva teža prehlada
može utjecati na transplantirani bubreg?
Odgovor: "Gripa" je
pojam koji se u svakodnevnom govoru koristi za
infekcije respiratornih putova za koje se ne uspije
dokazati bakterijski uzročnik. U pravilu prolazi
spontano, nakon nekoliko dana simptomatske terapije.
Većina takvih infekcija prolazi bez ikakvih posljedica
na transplantirani bubreg, dok jedan mali dio
može pogoršati funkciju presatka. Bilo bi idealno
prilikom "gripe" odrediti uzročnika,
kako bi se prepoznali bolesnici kojima je "gripa"
uzrokovana nekim drugim virusima (primjerice CMV,
koji može izazvati tešku plućnu bolest i značajno
poremetiti funkciju presatka). Prilikom svake
prehlade praćene povišenom temperaturom preporučujemo
pregled kod liječnika obiteljske medicine, koji
će procijeniti je li bolesnika potrebno uputiti
na daljnje dijagnostičke pretrage i na pregled
u specijalističkoj ambulanti.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Kakvih
infekcija se transplantirani bolesnici trebaju
čuvati i kada se mogu slobodnije kretati u javnosti?
Odgovor: Transplantirani bolesnici
se trebaju čuvati svih vrsta infekcija: bakterijskih,
virusnih i gljivičnih. Uvođenjem imunosupresijske
terapije smanjuje se imunološka reaktivnost primatelja
prema presađenom bubregu, ali takva terapija nije
selektivna, pa je smanjen imunološki odgovor i
prema svim patogenim organizmima. Zbog toga raste
mogućnost razvoja različitih infekcija. U ranom
poslijetransplantacijskom razdoblju treba izbjegavati
veće skupine ljudi, a trajno valja pokušavati
izbjeći kontakt s osobama oboljelim od infektivnih
bolesti. Potrebno je održavati osobnu higijenu,
redovito mokriti i unositi dovoljnu količinu tekućine.
U jednom od sljedećih brojeva Nefrosa ćemo detaljnije
pisati o problemu infekcija nakon transplantacije
bubrega.
/ doc. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Na
koji način transplantirani bolesnici trebaju uzimati
imunosupresivnu terapiju? Ako je u pitanju trojna
terapija, mogu li jutarnju dozu popiti odjednom,
ili je potreban vremenski razmak i s čime ih je
najbolje popiti?
Odgovor: Imunosupresijsku terapiju
uvijek treba uzimati na isti način.
Može se uzimati natašte ili nakon obroka, ali
uvijek u isto vrijeme i na isti način. Ne postoje
jasna pravila o razmaku u uzimanju imunosupresijskih
lijekova. Bilo bi poželjno da postoji određeni
vremenski razmak od primjerice sat vremena između
uzimanja dva različita imunosupresijska lijeka,
ali je činjenica da je to većini bolesnika nepraktično
i da se toga ne pridržavaju. Ponovo naglašavamo
važnost ujednačenog postupanja. Izuzetak čini
imunosupresijski protokol koji obuhvaća i kalcijneurinski
inhibitor (ciklosporin ili takrolimus) i sirolimus.
U takvom slučaju je obvezno načiniti razmak od
4 sata, te ciklosporin uzeti u 8 sati ujutro,
a sirolimus u 12 sati. Lijekovi se mogu popiti
s vodom, jogurtom ili narančinim sokom. Nikad
ih se ne smije uzimati sa sokom od grejpfruta.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Trebaju
li se bolesnici na dijalizi i transplantirani
cijepiti protiv pneumokoka?
Odgovor: Cijepljenje je obvezno
za splenektomirane bolesnike, a poželjno za sve
bubrežne bolesnike. Ne preporučuje se unutar prvih
6 mjeseci po transplantaciji. Problem s cijepljenjem
protiv pneumokoka u populaciji bubrežnih bolesnika
je smanjena proizvodnja zaštitnih protutijela
i skraćen odgovor na cjepivo u odnosu prema općoj
populaciji.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Smiju
li se bolesnici na dijalizi i transplantirani
kupati na bazenima?
Odgovor: Za pacijente na hemodijalizi
koji se dijaliziraju preko fistule nema zapreke
za kupanje u moru, ili u bazenu s kloriranom vodom.
Kupanje u rijekama i jezerima je manje prihvatljivo,
zbog manje mikrobiološke čistoće takvih voda.
Pacijenti koji se dijaliziraju preko trajnog dijaliznog
katetera i pacijenti na peritonejskoj dijalizi
mogu se kupati u dobro održavanim bazenima s kloriranom
vodom i ili u čistom moru. Dijalizni kateter (peritonejski
ili venski) mora se prekriti nepromočivom samoljepljivom
oblogom (odn. vrećicom). Nakon kupanja bi pacijent
trebao očistiti izlazište katetera i po mogućnosti
izmijeniti tekućinu. U svakom slučaju, pacijent
bi se u vezi kupanja u javnim bazenima trebao
dodatno posavjetovati sa svojim nefrologom.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Mogu
li bolesnici s transplantiranim bubregom boraviti
na suncu ili ići u solarij?
Odgovor: Transplantirani bolesnici
se NE SMIJU izlagati suncu niti
ići u solarij, zbog visokog rizika za razvoj karcinoma
kože, ali i drugih tumora. Tijekom ljetovanja
se pacijentima ne preporuča izlazak
na sunce između 11 i 17 sati. Kožu moraju obvezno
zaštiti kremama koje pružaju odličnu zaštitu od
zračenja (visok zaštitni faktor)
i obvezno koristiti pokrivala za glavu.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Smiju
li i, ako smiju, koja sredstva za kontracepciju
rabiti spolno aktivne kronične bubrežne bolesnice?
Odgovor: Kontracepcija u spolno
aktivnih kroničnih bubrežnih bolesnica ovisi o
čitavom nizu čimbenika. Uvijek se provodi
u dogovoru s ginekologom. Preporuča se
mehanička zašita (kondomi). Intrauterini
uložak (spirala) je mogući izvor
infekcije, pa se ne preporučuje transplantiranim
bolesnicama. Hormonska terapija
mora biti pažljivo regulirana, a bolesnice koje
koriste takvu kontracepciju trebaju obavljati
redovite kontrole radi mogućeg međudjelovanja
s imunosupresijskim lijekovima.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Zbog
čega se u terapiji transplantiranih bolesnika
koristi Isoptin?
Odgovor: Isoptin (djelatna tvar
verapamil) i njemu slični lijekovi (npr. Diltiazem)
imaju višestruko korisno djelovanje u bolesnika
s presađenim organom. To su lijekovi koji šire
krvne žile, između ostalih i bubrežne, čime se
suprotstavljaju neželjenom učinku ciklosporina
i takrolimusa, koji sužavaju (stežu) krvne žile
u bubrezima (i drugdje u organizmu). Smatra se
da je stezanje krvnih žila (vazokonstrikcija)
u bubrezima jedan od mehanizama kojim ciklosporin
i takrolimus otežavaju oporavak bubrežne funkcije
nakon transplantacije i zbog čega, osobito kod
viših koncentracija ciklosporina ili takrolimusa
u krvi, može doći do povišenja razine kreatinina
u krvi. Osim sprečavanja štetnog učinka ciklosporina
i takrolimusa na bubrežni krvotok, Isoptin i Diltiazem
pomažu u snižavanju krvnog tlaka, što je korisno,
budući da velik dio transplantiranih pacijenata
ima problema s povišenim tlakom. Isoptin i Diltiazem
su pritom osobito korisni kod pacijenata koji
imaju sklonost ubrzanom radu srca (tahikardiji),
jer smanjuju broj srčanih otkucaja. Ovi lijekovi
imaju i neka neželjena svojstva, kao što je smanjivanje
snage srčanog mišića, pa ih ne bi trebali uzimati
bolesnici sa slabošću srca. Isoptin i Diltiazem
mogu pridonijeti i zatvoru (opstipaciji), zbog
usporavanja gibanja crijeva.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Ima
li tjelesna aktivnost utjecaja na terapijsko djelovanje
Medrola?
Odgovor: Tjelesna aktivnost
ne utječe na terapijsko djelovanje kortikosteroida.
Štoviše, redovita tjelesna aktivnost je korisna
u smanjivanju nekih štetnih učinaka steroida.
Tako npr., pored uzimanja D vitamina i kalcija,
tjelesna aktivnost (umjereno vježbanje, u skladu
s mogućnostima organizma, u dogovoru s liječnikom)
može smanjiti gubitak koštane mase i gubitak mišićne
mase u osoba koje uzimaju steroide. O dozvoljenom
tjelesnom opterećenju pacijenti se trebaju posavjetovati
sa svojim transplantacijskim liječnikom u centru
gdje se kontroliraju.
/ dr. sc. Mladen Knotek
Pitanje: Što
nam je donio Eurotransplant?
Odgovor: Republika Hrvatska
je od 15. kolovoza 2007. godine i praktično postala
punopravna članica Eurotransplanta. Nakon potpisivanja
zajedničke povelje, u svibnju ove godine, sredina
kolovoza donosi značajne novosti za sve naše bolesnike
koji čekaju transplantaciju bubrega. Od 15. do
30. kolovoza je za primatelje u Republici Hrvatskoj
iz Eurotransplanta dodijeljeno 13 bubrega. Osnovna
promjena je način bodovanja, što je dovelo do
značajnog porasta broja transplantacija u bolesnika
koji se 15 i više godina nalaze na Listi čekanja
za kadaveričnu transplantaciju bubrega.
U situaciji kada je broj dostupnih organa značajno
manji od potreba, nije moguće transplantirati
sve bolesnike koji takav zahvat trebaju. Možemo
očekivati smanjenje broja transplantacija u bolesnika
koji su kraće vrijeme na dijalizi, osim u slučaju
iznimno dobre imunološke podudarnosti.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Tjelovježba
u transplantiranih bolesnika
Odgovor: Većina bolesnika s
transplantiranim bubregom nakon oporavka od operativnog
zahvata može nastaviti s normalnom fizičkom aktivnošću.
Preporučuje se umjerena tjelovježba i to bez značajnijeg
naprezanja trbušne muskulature, osobito tijekom
prvih nekoliko mjeseci nakon transplantacije,
kako ne bi došlo do razvoja hernije u području
operativnog reza. Tjelesnu aktivnost valja prilagoditi
vlastitim mogućnostima i izbjegavati pretjerane
napore. Ne preporučuju se ekstremni sportovi,
a najbolja je tjelovježba šetnja, koju treba preporučiti
svim transplantiranim bolesnicima. Treba izbjegavati
okolnosti u kojima osjećate pritisak
ili zatezanje
u području presađenog bubrega. U takvim situacijama
treba učiniti stanku i promijeniti položaj (ležati).
Transplantirani bubreg može pritiskati na krvne
žile i živce koji se spuštaju prema natkoljenici,
što može izazvati osjećaj trnaca ili hladnoće
u nozi.
Tjelovježba je važan čimbenik u prevenciji debljine,
koja predstavlja značajan problem velikom broju
transplantiranih bolesnika. Važna je i u regulaciji
šećera u krvi i metabolizma općenito. Preporučuje
se vježbati na svježem zraku.
/ dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
Pitanje: Kako
doći na prioritetnu listu za transplantaciju?
Odgovor: Na prioritetnu listu
za transplantaciju možete doći na osnovi kliničke
indikacije: iscrpljenog krvožilnog pristupa, teške
polineuropatije ili psiholoških problema. Svaka
od indikacija mora biti potkrijepljena medicinskom
dokumentacijom. Iscrpljen krvožilni pristup znači
da bolesnik nema pristup krvožilju putem arteriovenske
fistule, već se dijalizira putem endovaskularnog
katetera. Osim toga, mora imati kontraindikaciju
za provođenje peritonejske dijalize. Teška polineuropatija
mora biti potvrđena nalazom elektromioneurografije
(EMNG) i ovjerena od neurologa. Psihološku indikaciju
postavlja psihijatar. Medicinsku dokumentaciju
nadležni liječnik dostavlja u transplantacijsku
ambulantu, uz obrazloženje i izvod iz povijesti
bolesti. Dokumentacija treba biti prevedena na
engleski jezik, jer se upućuje u centralu Eurotransplanta.
Tamo se donosi odluka o ispunjavanju kriterija
za stavljanje na urgentnu listu za transplantaciju.
/ prof. dr. Petar Kes i dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić
|